Europska komisija je objavila sedmo godišnje izvješće o vladavini prava u kojem se ocjenjuje stanje vladavine prava u svim državama članicama EU-a i četirima zemljama kandidatkinjama: Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Vladavina prava temelj je europskog blagostanja, demokracije i sigurnosti. Neovisni pravosudni sustavi, učinkoviti okviri za borbu protiv korupcije, slobodni i pluralistički mediji te čvrsti sustavi provjere i ravnoteže štite prava građana i održavaju povjerenje u javne institucije i demokraciju. Njima se pruža pravna sigurnost kojom se podupiru ulaganja, konkurentnost i gospodarski rast.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „Vladavina prava gradi povjerenje. Povjerenje među građanima. Povjerenje za tvrtke. To je ono što Europu čini najboljim i najsigurnijim mjestom za život i ulaganje. Ovogodišnje izvješće pokazuje kontinuirani pozitivan napredak u mnogim državama članicama. Upravo je to razlog zašto je naše izvješće o vladavini prava važno. Postao je referentna točka koja pomaže u oblikovanju nacionalnih rasprava i poticanju reformi u cijeloj Uniji.
Izvješće je s vremenom postalo uspostavljen alat za dijalog s državama članicama o ključnim pitanjima povezanima s vladavinom prava. Njegove preporuke pokretač su reformi u državama članicama.
Ovogodišnje izvješće potvrđuje uglavnom pozitivan smjer kretanja koji pokazuje kontinuirani napredak u mnogim državama članicama, pri čemu su u svim područjima koja se prate u okviru izvješća dovršene ili u tijeku znatne reforme. Iako je situacija neujednačena među državama članicama i područjima politika, a neki izazovi i dalje postoje, Izvješće i njegove preporuke i dalje potiču reforme i promjene kontinuiranom suradnjom s državama članicama.
U prijedlogu Komisije za sljedeći dugoročni proračun EU-a Izvješće i njegova preporuka također će imati važnu ulogu u osiguravanju snažnih zaštitnih mjera za zaštitu proračuna Unije. Konkretno, Komisija je predložila da se novim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva u okviru VFO-a rješavaju izazovi utvrđeni u Izvješću o vladavini prava. Izvješće će biti i jedan od izvora informacija za Komisijinu ocjenu poštovanja Povelje u državama članicama i horizontalnih uvjeta u pogledu vladavine prava u provedbi nacionalnih planova obnove.
Jednako i pravedno postupanje prema državama članicama, jasna i dosljedna primjena standarda EU-a te proces koji se temelji na dijalogu temeljna su načela izvješća o vladavini prava koja će i dalje usmjeravati rad Komisije s državama članicama.
Najvažniji rezultati ove godine:
Pravosudni sustavi
Mnoge države članice prošle su godine ostvarile napredak u reformama pravosuđa. Pozitivne mjere uključuju jačanje neovisnosti sudbenih vijeća, dodatne zaštitne mjere za imenovanja sudaca i disciplinske postupke te jačanje autonomije državnih odvjetništava. Međutim, u nekim državama članicama reforme sporije napreduju, a u određenim slučajevima i dalje postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost. U većini zemalja proširenja nastavljeni su napori za provedbu pravosudnih reformi, a i dalje postoji zabrinutost u pogledu neprimjerenog utjecaja koji ometa neovisnost pravosuđa.
Okviri za borbu protiv korupcije
Direktivom o borbi protiv korupcije, koja je stupila na snagu 31. svibnja 2026., uspostavlja se moderan i usklađen okvir za sprečavanje, otkrivanje i sankcioniranje korupcije u EU-u. Komisija podupire države članice u njihovu prenošenju i daljnjem poboljšanju njihovih okvira za borbu protiv korupcije. Kao što je vidljivo iz ovogodišnjeg izvješća o vladavini prava, nekoliko država članica razvilo je nove strategije za borbu protiv korupcije i ojačalo svoje institucionalne kapacitete za borbu protiv korupcije. Istodobno su potrebne daljnje mjere za jačanje preventivnih okvira, kao što su oni povezani s lobiranjem i sukobima interesa, te za osiguravanje učinkovite istrage, kaznenog progona i pravomoćnih presuda u predmetima povezanima s korupcijom. U većini zemalja proširenja obuhvaćenih Izvješćem ojačani su pravni i institucijski okviri, a istrage, kazneni progon i donošenje presuda u predmetima povezanima s korupcijom potrebno je dodatno poboljšati.
Sloboda i pluralizam medija
U državama članicama u tijeku su reforme kako bi se njihovi nacionalni zakoni uskladili s Europskim aktom o slobodi medija (EMFA). Nekoliko država članica provodi reforme za jačanje neovisnog funkcioniranja i financiranja javnih medija, kao i pravednosti i transparentnosti u raspodjeli državnog oglašavanja. Budući da se EFPRA-om predviđa obvezujuće zakonodavstvo o nekoliko tema povezanih sa slobodom medija, Izvješće o vladavini prava više ne sadržava preporuke o tim aspektima. One se prate u okviru Komisijine provedbe EFPRA-e. Nadalje, veća se pozornost posvećuje poboljšanju sigurnosti i zaštite novinara od stalnih prijetnji. Komisija će nastaviti podupirati snažnije poticajno okruženje i sigurnost novinara te kvalitetno izvješćivanje o vijestima, među ostalim ažuriranjem svoje Preporuke o sigurnosti novinara. Mnoge države članice poduzimaju konkretne korake za rješavanje problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (tzv. strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja), a Komisija s njima nastavlja surađivati kako bi poduprla prenošenje i provedbu Direktive o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja. U većini zemalja proširenja obuhvaćenih Izvješćem imenovanja upravljačkih struktura javnih medija i regulatornih tijela za medije povećala su njihovu stabilnost, dok i dalje postoji zabrinutost zbog koncentracije na medijskom tržištu i uredničke neovisnosti javnih radiotelevizijskih kuća.
Institucionalni sustav provjere i ravnoteže
Napredovale su reforme za poboljšanje pravne sigurnosti i kvalitete zakonodavstva. U nekim državama članicama i dalje postoje nedostaci u pogledu prekomjerne primjene hitnih zakonodavnih postupaka i nedovoljne uključenosti dionika. U izvješću je utvrđeno da mnoge države članice i dalje osiguravaju poticajan i poticajan okvir za civilno društvo te nastavljaju ulagati napore u daljnje poboljšanje svojeg operativnog okruženja. Međutim, akteri civilnog društva i dalje izvješćuju o izazovima u nizu država članica, uključujući ograničenja financiranja i mirnog okupljanja. U zemljama proširenja obuhvaćenima Izvješćem institucije koje održavaju sustav provjere i ravnoteže općenito mogu obavljati svoje funkcije, dok neki izazovi i dalje postoje, primjerice u osiguravanju poticajnog okruženja za civilno društvo.
Dimenzija jedinstvenog tržišta
U izvješću se u četiri stupa naglašava učinak vladavine prava na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i operativno okruženje za poduzeća. Na primjer, u Izvješću se navode informacije o specijalizaciji sudova i sudaca za rješavanje trgovačkih predmeta; mjere za sprečavanje korupcije u javnoj nabavi; zaštita ulaganja; i stabilno regulatorno okruženje potrebno za poslovanje poduzeća u predvidivim uvjetima.
Hrvatska ostvarila napredak, ali izazovi i dalje ostaju
Europska komisija u najnovijem Izvješću ocjenjuje da je Hrvatska ostvarila određeni napredak u području pravosuđa, borbe protiv korupcije, medijskih sloboda i institucionalnih mehanizamam nadzora, no upozorva da su potrebni daljnji napori kako bi se otklonili preostali nedostatci.
Pravosuđe
Hrvatska je završila postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda te nastavila aktivnosti usmjerene na jačanje integriteta sudaca i državnih odvjetnika. Napredak je ostvaren u digitalizaciji pravosuđa, osobito kroz širu primjenu elektroničke komunikacije između sudova i stranaka.
Europska komisija bilježi smanjenje broja neriješenih predmeta, no duljina sudskih postupaka, posebno u trgovačkim i građanskim sporovima, i dalje predstavlja ozbiljan izazov. Hrvatska je stoga pozvana nastaviti s reformama upravljanja predmetima radi povećanja učinkovitosti sudova.
Borba protiv korupcije
Provedba Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije 2021.–2030. je u tijeku, a usvojene su i važne zakonodavne izmjene s ciljem jačanja učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcijskih djela.
Broj prijavljenih korupcijskih kaznenih djela i pokrenutih istraga raste, uključujući postupke protiv visokih dužnosnika. Uvedena je digitalna predaja imovinskih kartica dužnosnika, no Komisija upozorava da sustav provjere još uvijek nije dovoljno učinkovit i sustavan. Hrvatska je pozvana dodatno unaprijediti digitalizaciju kako bi se omogućila redovita i učinkovita kontrola imovinskih kartica.
Sloboda medija
Izmjenama medijskog zakonodavstva proširene su ovlasti regulatora te unaprijeđena transparentnost vlasništva i financiranja medija. Također je izmijenjen okvir za raspodjelu državnog oglašavanja.
Pozitivno je ocijenjeno stupanje na snagu zakona usmjerenog protiv tzv. SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja), kojima se često pokušava zastrašiti novinare. Ipak, Komisija smatra da su potrebne dodatne mjere za zaštitu novinara, uključujući preispitivanje odredbi o kleveti i širu primjenu mehanizama za odbacivanje neutemeljenih tužbi.
Istodobno, i dalje postoje zabrinutosti u vezi sa stabilnim financiranjem javnih medija te utjecajem lokalnih vlasti na uređivačku neovisnost pojedinih lokalnih medija.
Institucionalne kontrole i civilno društvo
Lokalne i regionalne vlasti počele su objavljivati nacrte propisa na portalu za javna savjetovanja, a povećan je broj procjena učinaka propisa. Također je zabilježen napredak u provedbi preporuka pučke pravobraniteljice.
Pozitivno je ocijenjeno i proširenje mogućnosti višegodišnjeg financiranja organizacija civilnog društva.
Ključne preporuke Europske komisije
Europska komisija preporučuje Hrvatskoj:
- nastavak reformi za povećanje učinkovitosti sudskih postupaka, posebno u građanskim i trgovačkim sporovima;
- daljnje jačanje istraga, kaznenog progona i pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije, osobito na visokoj razini;
- unapređenje digitalnog sustava provjere imovinskih kartica dužnosnika;
- dodatno jačanje zaštite novinara i obrane od neutemeljenih tužbi;
- daljnje unaprjeđenje transparentnosti i nadzora raspodjele državnog oglašavanja.
Prema ocjeni Komisije, Hrvatska je u protekloj godini ostvarila vidljiv napredak u više područja, no za potpuno ispunjavanje standarda vladavine prava nužno je nastaviti provedbu započetih reformi i osigurati njihovu učinkovitu primjenu u praksi.
Sljedeći koraci
Komisija poziva Europski parlament i Vijeće EU-a da nastave s općim raspravama i raspravama po državama članicama na temelju izvješća i njegovih preporuka. Također potiče nacionalne parlamente, civilno društvo i druge dionike da nastave dijalog na nacionalnoj i europskoj razini.
Komisija poziva države članice da riješe izazove utvrđene u izvješću i spremna je poduprijeti provedbu preporuka. Kad je riječ o zemljama proširenja obuhvaćenima Izvješćem, Komisija će poduzeti daljnje mjere u vezi s utvrđenim pitanjima, među ostalim u svojim sljedećim godišnjim izvješćima o proširenju. Kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila u svojim političkim smjernicama za razdoblje 2024. 2029., druge zemlje pristupnice bit će uključene u Izvješće o vladavini prava kad budu spremne.
Osnovne informacije
Godišnje izvješće o vladavini prava rezultat je bliskog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima. Izvješćem su obuhvaćene sve države članice i četiri zemlje proširenja na temelju iste objektivne i transparentne metodologije, pri čemu se razmatra isti skup pitanja u svakoj zemlji.
Izvješće za 2026. sastoji se od Komunikacije u kojoj se ispituje stanje u EU-u u cjelini i 27 poglavlja o pojedinačnim zemljama u kojima se razmatraju znatna kretanja u svakoj državi članici. U izvješću se ocjenjuje provedba prošlogodišnjih preporuka državama članicama te se na temelju toga pruža još jedan skup posebnih preporuka. Izvješće o vladavini prava obuhvaća i četiri poglavlja o zemljama u kojima se razmatraju kretanja u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji od Izvješća o vladavini prava za 2024. Time se podupiru reformski napori koje su te zemlje uložile u postizanje napretka u području demokracije i vladavine prava prije pristupanja te u jamčenje trajnih visokih standarda nakon pristupanja.
Izvješće o vladavini prava u središtu je godišnjeg ciklusa vladavine prava. Ovaj godišnji ciklus je preventivan: služi promicanju vladavine prava i ima za cilj spriječiti nastanak ili produbljivanje problema. Odvojen je od drugih elemenata paketa instrumenata EU-a za vladavinu prava i dopunjuje, ali ne zamjenjuje, mehanizme utemeljene na Ugovorima kojima se EU-u omogućuje da odgovori na pitanja povezana s vladavinom prava u državama članicama. Ti alati uključuju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji.
Od usvajanja aktualnog europskog proračuna 2020. godine okolnosti u Europi značajno su se promijenile. Geopolitičke napetosti, rat u Ukrajini, energetska sigurnost, digitalna transformacija i jačanje europske konkurentnosti postali su prioriteti koji zahtijevaju dodatna ulaganja.
