Europe Direct Primorsko-goranske županije, koji djeluje kao projekt Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, u suradnji s Cinehill Film Festivalom, poziva građane na poseban program Cinehill Europa – ciklus besplatnih filmskih projekcija koje tijekom srpnja donose europske i domaće filmske priče u različite dijelove Gorskog kotara. Program Cinehill Europa povezuje film, kulturu, europske vrijednosti i lokalne zajednice te kroz projekcije na otvorenom publici približava nagrađivana europska filmska ostvarenja. Projekcije će se održati na četiri lokacije u Gorskom kotaru, a ulaz na sve programe je besplatan.
Kroz program Cinehill Europa posjetitelji će imati priliku doživjeti film u jedinstvenom ambijentu Gorskog kotara, regije čija prirodna bogatstva, lokalne priče i kulturni sadržaji predstavljaju važan potencijal za razvoj održivog turizma i kreativnih industrija.
Ova inicijativa dio je nastojanja da se građanima približe europske kulturne vrijednosti te da se kroz suradnju lokalnih, regionalnih i europskih partnera dodatno osnaže kulturni sadržaji i kvaliteta života u lokalnim zajednicama.
Vidimo se na Cinehill Europa projekcijama – jer film povezuje, Europa nadahnjuje, a Gorski kotar inspirira!
Program zajednički organiziraju Europe Direct Primorsko-goranske županije i Cinehill Film Festival.
Europska komisija otvorila je novi poziv CERV-2026-DAPHNE u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), namijenjen projektima koji doprinose sprječavanju i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja te nasilja nad djecom.
Poziv pruža priliku organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama i drugim prihvatljivim prijaviteljima da razviju i provedu aktivnosti usmjerene na zaštitu žrtava, prevenciju nasilja, podizanje svijesti te jačanje sustava podrške.
Ovogodišnji poziv obuhvaća pet tematskih prioriteta, među kojima se posebno ističe novi prioritet za posredničke organizacije (regranting). Kroz njega će odabrane organizacije dodjeljivati financijsku potporu manjim organizacijama civilnog društva koje djeluju u području borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom.
Rok za podnošenje projektnih prijava je 3. studenoga 2026. godine.
Sve informacije o prioritetima, uvjetima sudjelovanja i postupku prijave dostupne su na Funding & Tenders portalu Europske komisije, na poveznici.
Izvor fotografije: EACEA, European Education and Culture Executive Agency
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, kao Europe Direct Primorsko-goranske županije, u suradnji s CINEHILL Film Festivalom organizira okrugli stol „CINEHILL EUROPA: Film, kultura i kreativne industrije kao pokretači razvoja Gorskog kotara“, koji će se održati u petak, 24. srpnja 2026. godine s početkom u 11:00 sati u Gradskoj vijećnici Grada Delnica.
Okrugli stol će okupiti predstavnike audiovizualnog sektora, kulturnih i kreativnih industrija, lokalne i regionalne samouprave, turističkih zajednica, organizacija civilnog društva te zainteresirane građane kako bi zajednički raspravili o mogućnostima razvoja Gorskog kotara kroz film, kulturu i kreativno poduzetništvo.
Cilj okruglog stola je potaknuti strukturirani dijalog o ulozi audiovizualnog sektora, kulturne baštine i europskih programa u dugoročnom gospodarskom, društvenom i turističkom razvoju Gorskoga kotara. Poseban naglasak bit će stavljen na stvaranje preduvjeta za razvoj Gorskog kotara kao prepoznatljive film-friendly destinacije, jačanje suradnje među dionicima, razvoj vještina mladih u filmskom i kreativnom sektoru te povezivanje kulturnih i kreativnih industrija s održivim turističkim i gastronomskim ponudama.
U raspravi će sudjelovati stručnjaci iz područja filma i audiovizualne djelatnosti, predstavnici institucija, organizacija i lokalnih zajednica, a jedan od ključnih rezultata događanja bit će oblikovanje zaključaka pod nazivom „CINEHILL EUROPA – Manifest za filmski i kreativni Gorski kotar 2035.“ Sudjelovanje na događanju je besplatno, no zbog ograničenog broja mjesta potrebna je prethodna registracija.
📅 24. srpnja 2026.
🕚 11:00 sati
📍 Gradska vijećnica Grada Delnica, Trg 138. brigade HV 4, Delnice
Pozivamo sve zainteresirane građane, predstavnike institucija, organizacija i poduzetnike da se pridruže raspravi o budućnosti filmskih, kulturnih i kreativnih industrija te njihovoj ulozi u održivom razvoju Gorskoga kotara.
Cijeli program CINEHILL film festivala dostupan je na poveznici: https://cinehill.eu/
Radijska emisija “Caffe Europa” na Radio Rijeci ovoga se utorka održala na temu 13. obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, povodom konferencije i panel-rasprave posvećene dosadašnjim učincima članstva Hrvatske u EU-u. Sudionici su istaknuli važnost europskih fondova za razvoj Primorsko-goranske županije, kroz koje su financirani brojni infrastrukturni, prometni, komunalni i kulturni projekti.
Poseban naglasak stavljen je na buduće razvojne izazove, pri čemu je istaknuta potreba za snažnijim ulaganjima u obrazovanje, inovacije, digitalnu i zelenu tranziciju te jačanje konkurentnosti gospodarstva o čemu su govorili brojni gosti emisije: Ivan Bota, ravnatelj uprave za regionalni razvoj iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Robert Matić, Zamjenik župana Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Kristian Benić, suradnik za marketing i odnose s javnošću Gradske knjižnice Rijeka te Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokuemenata i programa u Regionalnoj razvojnoj agenciji PGŽ.
Tom je prilikom predstavljena i nova EU info točka Europe Direct centra Primorsko-goranske županije u prostoru Gradske knjižnice Rijeka. Centar će građanima pružati informacije o europskim politikama, fondovima, programima mobilnosti i mogućnostima koje nudi Europska unija, te služiti kao mjesto informiranja i dijaloga o europskim temama.
Prema indikativnom Godišnjem planu objave poziva iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za 2026. godinu, Hrvatsku očekuju desetci milijuna eura ulaganja u obrazovanje, socijalno uključivanje, zdravstvo i razvoj zajednice. Posebno dobre vijesti stižu za udruge, koje će u nekoliko ključnih poziva moći preuzeti važnu ulogu u kreiranju javnih politika, uključivanju ranjivih skupina i razvoju inovativnih društvenih rješenja.
Dok se dio sredstava usmjerava prema državnim institucijama i javnim ustanovama, značajan dio europskih ulaganja otvara prostor upravo organizacijama civilnog društva. A teme koje će se financirati nisu nimalo uske – od znanstveno utemeljenog zagovaranja i društvenih istraživanja, preko podrške žrtvama nasilja i socijalnih usluga u zajednici, pa sve do uključivanja Roma, obrazovanja i razvoja kompetencija.
Veliki poziv za udruge: 15 milijuna eura za tematske mreže
Najzanimljivija prilika za civilni sektor svakako je poziv “Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj”, vrijedan čak 15 milijuna eura. U fokusu su udruge koje žele prijeći granice klasičnih projekata i aktivno sudjelovati u oblikovanju javnih politika.
Europska sredstva financirat će stvaranje širokih partnerstava između udruga, znanstvenih instituta, fakulteta, jedinica lokalne i regionalne samouprave te drugih institucija. Financirat će se analize društvenih problema, znanstvena istraživanja, izrada preporuka za javne politike, zagovaračke kampanje i predstavljanje rezultata javnosti.
Drugim riječima – Europska unija više ne financira samo aktivnosti na terenu, nego traži kvalitetne ideje koje mogu utjecati na razvoj društva i donošenje odluka temeljenih na dokazima.
Udruge kao partneri u obrazovanju budućnosti
ESF+ u 2026. snažno ulaže i u obrazovanje. Otvaraju se pozivi za rad s darovitom djecom, razvoj regionalnih centara kompetentnosti, cjeloživotno obrazovanje odraslih i modernizaciju visokog obrazovanja. Posebno je zanimljivo da će u pozivu za unaprjeđenje kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja, vrijednom 15 milijuna eura, udruge moći sudjelovati kao partneri uz visoka učilišta kao prijavitelje, a partneri osim udruga mogu biti i znanstvene ustanove, poslodavce i ustanove za obrazovanje odraslih. Financirat će se razvoj studijskih programa, digitalni obrazovni sadržaji, internacionalizacija te priznavanje prethodno stečenih znanja i vještina. vanja, digitalnih kompetencija, poduzetništva i uključivog društva.
Više usluga u zajednici, manje institucionalizacije
Jedan od najvećih planiranih poziva vrijedan je čak 28 milijuna eura, a odnosi se na razvoj i širenje izvaninstitucijskih socijalnih usluga. Cilj je omogućiti osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama, mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi i drugim ranjivim skupinama kvalitetniju podršku u zajednici umjesto institucionalnog smještaja. Iako su prijavitelji uglavnom državni pružatelji socijalnih usluga, upravo će lokalne udruge i organizacije koje godinama rade s korisnicima imati važnu ulogu kroz partnerstva, razvoj novih modela podrške i uključivanje korisnika u aktivnosti zajednice.
Podrška žrtvama nasilja ostaje prioritet
U planu je i nastavak ulaganja u specijalizirane servise za rad sa žrtvama seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja. Za jačanje kapaciteta organizacija koje djeluju unutar postojeće mreže predviđeno je milijun eura.Financirat će se edukacije, razvoj stručnih kompetencija, jačanje organizacija i unaprjeđenje dostupnosti usluga za žrtve. Riječ je o području u kojem upravo udruge već desetljećima predstavljaju ključnu kariku sustava podrške.
Novi iskorak za uključivanje Roma
Krajem godine očekuje se i objava pilot-projekta JUPI PILOT, vrijednog 10 milijuna eura. Cilj je poboljšati jednakost, uključivanje i socioekonomsku integraciju pripadnika romske nacionalne manjine kroz uspostavu centara za rad u zajednici i provedbu aktivnosti usmjerenih na djecu, obitelji i lokalno stanovništvo. Iako su prijavitelji jedinice lokalne samouprave, udruge se predviđaju kao partneri, što otvara značajne mogućnosti organizacijama koje djeluju u području ljudskih prava, socijalnog uključivanja i rada s romskom zajednicom.
Društvo znanja, jednakih prilika i aktivnih zajednica
Pogled na planirane pozive jasno pokazuje strateški smjer europskih ulaganja. Ulagat će se u darovitu djecu, strukovno obrazovanje, cjeloživotno učenje, socijalne usluge, zdravstvo, medijsku pismenost, dugotrajnu skrb, osobnu asistenciju, udomiteljstvo i uključivanje najranjivijih skupina društva.
Za organizacije civilnog društva, ali i visoka učilušta 2026. mogla bi biti jedna od najzanimljivijih godina novog financijskog razdoblja. Uz milijunske alokacije i snažan naglasak na partnerstva, zagovaranje i razvoj zajednice, udruge će imati priliku pokazati da nisu samo korisnici europskih fondova, nego i važni kreatori društvenih promjena.
Europska sredstva kroz Europski socijalni fond + predviđaju ulaganja u brojna područja, a upravo bi udruge mogle biti pokretači dijela najvažnijih promjena koje Hrvatsku očekuju u godinama pred nama.
Cijeli indikativni Plan objave poziva dostupan je na stranicama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije ovdje.
Tri glavne institucije Europske unije ujedinile su se oko dosad nezabilježene zajedničke političke obveze da kulturu stave u središte strateške agende Europske unije.
Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija potpisali su Zajedničku deklaraciju „Europa za kulturu – kultura za Europu“, kojom utvrđuju dvanaest vodećih načela za razvoj europskih kulturnih politika. Deklaracija kulturu prepoznaje kao strateški resurs europskog jedinstva, demokracije i konkurentnosti te kao područje koje istodobno pridonosi tim vrijednostima i od njih ima koristi.
Deklaracija proizlazi iz Kulturnog kompasa za Europu (Culture Compass for Europe), strateškog okvira Europske komisije kojim se nastoji osnažiti uloga kulture kao pokretača europskih vrijednosti, demokracije, društvene otpornosti, konkurentnosti i održivog razvoja.
Predstavljajući deklaraciju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je:
„Danas ponovno potvrđujemo da je kultura duša Europe – i njezina najveća snaga. Ova Deklaracija predstavlja obećanje našim umjetnicima, građanima i budućim generacijama: obećanje da ćemo štititi umjetničku slobodu, ulagati u kreativnost i osigurati da kultura ostane pokretač jedinstva i napretka – strateška vrijednost u današnjim nestabilnim vremenima. Kada kultura napreduje, napreduje i Europa.“
U vremenu ubrzanih promjena i sve složenijih globalnih izazova, deklaracijom se kultura i kulturna baština prepoznaju kao javno dobro te kao temelj europskog identiteta, uz istodobno priznavanje njihove društvene, građanske, gospodarske i strateške vrijednosti. Dokument potvrđuje i ulogu Europske unije u zaštiti kulturne i jezične raznolikosti te integraciji kulturne dimenzije u različite politike Europske unije, uz puno poštovanje nadležnosti država članica.
Poseban naglasak stavljen je na doprinos kulture u suočavanju sa suvremenim izazovima, uključujući geopolitičke napetosti, klimatske promjene, digitalnu tranziciju, socijalne nejednakosti i izazove povezane s mentalnim zdravljem. Istodobno, ističe se važnost kulturnog i kreativnog sektora u jačanju europskih vrijednosti te njegova uloga u poticanju inovacija, gospodarskog rasta, teritorijalne kohezije i okolišne održivosti.
DVANAEST VODEĆIH NAČELA
Nadahnuta Kulturnim kompasom za Europu (Culture Compass for Europe), Zajednička deklaracija utvrđuje dvanaest vodećih načela za kulturne politike u Europi:
sloboda umjetničkog izražavanja i pravo na stvaranje
kulturna i jezična raznolikost
pristup kulturi za sve
pravedni, pošteni, zdravi i sigurni radni uvjeti za umjetnike i kulturne djelatnike
zastupljenost mladih i njihovo sudjelovanje u kulturnom životu
sinergije između kulture, umjetnosti i obrazovanja
doprinos kulture zdravlju i dobrobiti
etična i odgovorna uporaba, razvoj i upravljanje umjetnom inteligencijom
zaštita, očuvanje i promicanje kulturne baštine
uloga kulture u poticanju regionalnog i teritorijalnog razvoja, otpornosti i društvene kohezije
doprinos kulture okolišnoj održivosti
integracija kulture i kulturne baštine u unutarnje i vanjske politike Europske unije, uz ulaganje u kulturu i praćenje ostvarenog napretka.
Tri institucije također su se obvezale na jačanje financijske potpore kulturnom i kreativnom sektoru, integraciju kulture u različite instrumente financiranja Europske unije, unaprjeđenje prikupljanja podataka o kulturi, kontinuirani dijalog s dionicima te promicanje načela Deklaracije i u vanjskim odnosima Europske unije.
Povodom obilježavanja 13 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, u prostorima Gradske knjižnice Rijeka 1. srpnja 2026. godine, održana je konferencija pod nazivom „13 godina Hrvatske u Europskoj uniji – Kako je Europska unija utjecala na razvoj Primorsko-goranske županije i što nam donose EU fondovi do 2030.?“. Konferenciju je organizirala Regionalna razvojna agencija PGŽ, u svojstvu novog Europe Direct centra, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom. Cijeli program je moderirao Dražen Zima, novinar i voditelj s Radio Rijeke.
Nakon uvodnih pozdrava koje su uputili Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te zamjenik župana Robert Matić, uslijedio je radni dio programa. Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije PGŽ službeno je predstavio novi ured Europe Direct Primorsko-goranske županije te dosad izvršene aktivnosti, ali i buduće s obzirom da mandat Europe Directa traje do kraja 2030. godine, namijenjene svim građanima Primorsko-goranske županije. U nastavku je Sanja Ivetić održala prezentaciju u sklopu EU info dana s naglaskom na to što nas očekuje od EU poziva do kraja godine, dok je Nikolina Pomenić predstavila Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske i vještine za STEP tehnologije te pozvala poduzetenike s područja naše županije na intenzivno sudjelovanje u regionalnim lancima vrijednosti.
Središnji dio konferencije činila je panel rasprava pod nazivom „Caffe Europa: Što smo do sada ostvarili i što očekujemo od EU fondova do 2030.“. U raspravi su, uz zamjenika župana Roberta Matića i ravnatelja Ivana Botu, sudjelovali i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te Kristian Benić, suradnik za marketing i odnose s javnošću Gradske knjižnice Rijeka.
Zamjenik župana Robert Matić u svom je obraćanju naglasio važnost pripadnosti europskom civilizacijskom i kulturnom krugu, istaknuvši ulogu novog informativnog centra.
„Mi pripadamo europskoj kulturi i europskim vrijednostima, i to je nešto na čemu aktivno radimo – kako u prošlosti i sadašnjosti, tako i za našu budućnost. Novi Europe Direct centar u Primorsko-goranskoj županiji imat će ključan zadatak da educira i informira građane, pruži im punu podršku i priliku za uključivanje te im približi sve prednosti koje nam donose gospodarski fondovi.“
Zamjenik Matić se osvrnuo i na aktualne globalne i lokalne izazove, poput zelene i regionalne tranzicije, sigurnosnih pitanja te demografskih izazova koji pogađaju cijelu Europu, a koji se moraju rješavati i na razini županije. Kada je riječ o konkretnim brojkama, zamjenik župana je iskazao iznimno zadovoljstvo.
„U našoj županiji u pripremi i realizaciji imamo preko 150 projekata čija ukupna vrijednost prelazi preko 200 milijuna eura, što predstavlja uistinu impresivne brojke. Kada pogledamo cijeli teritorij PGŽ-a, govorimo o konkretnim investicijama – od izgradnje i energetske obnove škola, preko zdravstvenih centara, pa sve do domova za starije osobe. To su stvarni, opipljivi projekti koji već danas pozitivno utječu na kvalitetu života naših sugrađana i trasiraju našu stabilnu budućnost. Cilj nam je iskoristiti svaku pruženu priliku i osigurati da visoki europski standard postane naša svakodnevica”, rekao je dožupan dodajući da je županija snažno integrirana u europske procese, a to potvrđuju i priznanja poput titule Europske regije sporta, ali i činjenica da je Kvarner proglašen Europskom regijom gastronomije.
Ravnatelj Uprave za regionalni razvoj MRRFEU-a, Ivan Bota, čestitao je organizatorima i iznio konkretne, pokazatelje trinaestogodišnjeg članstva Hrvatske u europskoj obitelji, s posebnim osvrtom na rezultate Primorsko-goranske županije.
„Ova konferencija je izvrsna prilika da se prisjetimo svega što smo zajednički postigli u proteklih 13 godina, ali i da pričamo o svemu onome što je ispred nas. Često se u javnosti postavlja pitanje – je li se članstvo u Europskoj uniji uopće isplatilo? Brojke daju nedvosmislen odgovor. U ovih 13 godina, Hrvatska je iz europskog proračuna povukla preko 21 milijardi eura više nego što je u njega uplatila“, istaknuo je Bota. Govoreći o lokalnom kontekstu, Bota je uputio posebne pohvale vodstvu Županije, Regionalnoj razvojnoj agenciji PRIGODA i svim lokalnim čelnicima.
„Primorsko-goranska županija stoji fantastično. U ovom razdoblju na područje vaše županije privučeno je oko 1 milijarda i 170 milijuna eura. To su iznimno respektabilne brojke na koje svi ovdje prisutni – od župana, zamjenika, gradonačelnika i načelnika, pa do samih voditelja projekata – možete i morate biti ponosni. Iza tih milijardi stoje stvarna, konkretna djela: cjelokupni kompleks Benčić u kojem se danas nalazimo, opsežni projekti očuvanja kulturne baštine, te povijesna ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu. Samo riječka aglomeracija, primjerice, vrijedi preko 400 milijuna eura. Upravo su ti uspjesi najbolji dokaz zašto vrijedi raditi neumorno i zašto se vrijedi dodatno educirati kako bismo postizali još bolji uspjeh do 2030. godine.“
Nakon završnih riječi, uslijedilo je službeno otvaranje i obilazak novog EU info kutka Europe Direct Primorsko-goranske županije, čime je građanima i formalno omogućen lakši pristup informacijama o Europskoj uniji. EU Info točka u Gradskoj knjižnici Rijeka, kao i otvorena EU info točka u delničkoj Gradskoj knjižnici Janet Majnarich, predstavljaju ključni most između lokalnog stanovništva i europskih institucija, s primarnim ciljem informiranja građana o njihovim pravima, prilikama i mogućnostima sufinanciranja koje im stoje na raspolaganju. EU Info kutak dostupan je građanima u radnom vremenu knjižnice, dok će razgovor i informiranje o Europskoj uniji s djelatnicima Regionalne razvojne agencije PGŽ biti moguće svakog četvrtka od 14:00-16:00 sati.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Sveučilište Algebra Bernays sa zadovoljstvo Vas pozvati na konferenciju „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu“ koja će se održati u četvrtak, 9. srpnja 2026., s početkom u 12:30 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Prijatelji konferencije su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Institut Ruđer Bošković.
Središnja gošća konferencije bit će izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen, koja će predstaviti europsku viziju tehnološke suverenosti i odgovor Europske unije na globalnu utrku za razvoj umjetne inteligencije, naprednih digitalnih tehnologija i inovacija. Njezin portfelj obuhvaća razvoj europske digitalne ekonomije, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, zaštitu demokracije, digitalnu infrastrukturu i tehnološke kapacitete potrebne kako bi Europa ostala konkurentna u svijetu.
Konferencija će okupiti predstavnike europskih institucija, hrvatske Vlade, akademske zajednice, istraživačkih institucija, poduzetnika, investitora i tehnološke zajednice te otvoriti raspravu o tome kako Europa može pretvoriti znanje u konkurentsku prednost. Poseban naglasak bit će na jačanju europskog inovacijskog ekosustava – od ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoja digitalnih i STEM vještina te izgradnje kapaciteta malih i srednjih poduzeća, do učinkovitijeg korištenja europskih programa poput Obzora Europa, InvestEU-a i Digitalne Europe. Sudionici će razgovarati i o ulozi Europske investicijske banke u financiranju tehnoloških inovacija te o stvaranju uvjeta za rast europskih startupova i budućih tehnoloških jednoroga.
Posebne programske cjeline posvećene su hrvatskim primjerima uspjeha. Predstavnici vodećih tehnoloških tvrtki, istraživačkih organizacija i startup zajednice govorit će o tome kako graditi globalno konkurentne proizvode iz Hrvatske, kako povezati znanost i gospodarstvo te kako razvijati snažan inovacijski ekosustav.
U programu će se raspravljati i o ulozi europskog zakonodavstva u digitalnom dobu – od sigurnosti djece i mladih na internetu do razvoja pouzdane umjetne inteligencije i regulatornog okvira koji istodobno štiti građane, potiče inovacije i jača europsku demokraciju.
Povodom obilježavanja 13 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije, u svojstvu Europe Direct centra Primorsko‑goranske županije, u suradnji s Primorsko‑goranskom županijom, poziva Vas na konferenciju pod nazivom:
„13 godina Hrvatske u Europskoj uniji – Kako je Europska unija utjecala na razvoj Primorsko‑goranske županije i što nam donose EU fondovi do 2030.?“.
Konferencija će se održati u srijedu, 1. srpnja 2026. godine, od 10:00 do 12:00 sati, u prostoru Gradske knjižnice Rijeka (Dvorana susreta), Viktora Cara Emina 1, Rijeka.
Na događanju će se predstaviti dosadašnji učinci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na razvoj Primorsko‑goranske županije, s posebnim naglaskom na korištenje EU fondova, provedbu strateških projekata te mogućnosti u nadolazećem razdoblju.
Program događanja uključuje uvodne pozdrave predstavnika regionalne i nacionalne razine, predstavljanje novoosnovanog Europe Direct Primorsko‑goranske županije, pregled aktualnih i budućih EU poziva, kao i izlaganje o Planu industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske. Središnji dio programa čini panel rasprava „Caffe Europa: Što smo do sada ostvarili i što očekujemo od EU fondova do 2030.“, tijekom koje će se kroz primjere dobre prakse predstaviti konkretni projekti koji doprinose razvoju lokalne zajednice, uključujući projekte iz područja kulture, energetike i javnih usluga.
Po završetku programa predviđeno je otvaranje i obilazak EU info kutak Europe Direct Primorsko‑goranske županije, uz neformalno druženje.
Zbog osiguravanja dostatnog broja mjesta, molimo Vas da svoje sudjelovanje potvrdite do utorka, 30. lipnja 2026. godine, putem poveznice: https://forms.gle/zFwMb4j1FeeUyAVU6 .
Dana 2. lipnja 2026. godine, u paviljonu InnovaLab na kampusu Sveučilišta u Rijeci, Regionalna energetska agencija Kvarner u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije u okviru projekta “Europe Direct Primorsko-goranske županije održano je još jedno izdanje konferencije „Energetski dan“. Događaj je ove godine organiziran povodom Europskog zelenog tjedna (EU Green Week) i uoči Europskog tjedna održivosti te iznova povezao domaće stručnjake i izlagače čiji rad izravno podupire energetsku tranziciju Hrvatske, pružajući im priliku za prezentaciju rješenja i projekata koji ubrzavaju primjenu zelene energije te poboljšavaju energetsku učinkovitost.
Vedran Krušvar, djelatnik Regionalne energetske agencije Kvarner, vodio je program te je na početku dao riječ zamjeniku župana Primorsko-goranske županije, gospodinu Robertu Matiću. Zamjenik župana u svom je uvodnom obraćanju istaknuo dugogodišnju posvećenost i predvodničku ulogu Županije u kreiranju i provođenju zelenih politika. Naglasio je kako su održivi razvoj i energetska tranzicija već godinama u središtu županijskog djelovanja, a podsjetio je i da su implementacija obnovljivih izvora energije, poput postavljanja solarnih elektrana, te unapređenje energetske učinkovitosti među glavnim strateškim prioritetima aktualne županijske uprave. Pritom je upozorio na promijenjenu paradigmu – energetska učinkovitost danas nadilazi puko pitanje ekonomičnosti i financijskih ušteda te postaje temelj naše energetske sigurnosti i neovisnosti. S obzirom na bogate prirodne potencijale regije, zamjenik župana smatra našom obvezom njihovo maksimalno iskorištavanje za vlastitu proizvodnju energije.
Prisutne je potom pozdravio i pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković, koji je ujedno i vršitelj dužnosti ravnatelja Regionalne energetske agencije Kvarner. Uz uvodno obraćanje, gospodin Vranković održao je i izlaganje kojim je ukazao na sve aktivnosti koje Agencija i Županija provode s ciljem unapređenja energetske učinkovitosti i implementacije sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Od aktualnosti u radu Regionalne energetske agencije Kvarner, osobito se ističe angažman na pripremi brojnih projekata za prijavu na javni poziv za energetsku obnovu javnih objekata. U pitanju je dvanaestak zgrada koje koriste županijske ustanove, uglavnom škole, čija ukupna procijenjena vrijednost premašuje 25 milijuna eura.
Program je nastavljen prezentacijama koje su održali predstavnici drugih energetskih agencija iz Hrvatske. Hrvoje Maras, glavni voditelj financija iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, predstavio je više intervencija energetske tranzicije u Karlovcu koje su realizirane kroz tri različita EU projekta: SMART DeCARB (Interreg IPA CBC HR-BIH-ME), INFIRE (Interreg Euro-MED) i CityWalk2.0 (Interreg Danube). Denis Premec, voditelj ključnih projekata Regionalne energetske agencije Sjever, održao je izlaganje posvećeno inovativnim alatima koji građanima olakšavaju planiranje investicija u fotonaponske elektrane i mjere energetske obnove, pri čemu je glavni naglasak stavljen na implementaciju tih rješenja u Općini Legrad. Uslijedila je prezentacija Helene Štemberge, djelatnice Istarske regionalne energetske agencije, koja je govorila o integriranom pristupu održivoj zajednici kroz edukacije, razvoj energetskih zajednica i implementaciju prirodnih rješenja, a na temelju više europskih projekata koje ova agencija provodi.
Nakon izlaganja predstavnika energetskih agencija, nazočnima su se obratili Sabina Maroš, Sanja Zajec i Ivan Ivić iz Hrvatske elektroprivrede, koji su predstavili projekte sunčanih elektrana većeg kapaciteta na kvarnerskim otocima, a koji se nalaze pred samom realizacijom. U pitanju su projekti SE Cres na lokaciji Orlec-Trinket istok, snage 6,5 MW, te SE Unije, snage 1 MW. Istaknuto je kako je riječ o projektima koje su idejno inicirale i u začetku vodile Regionalna energetska agencija Kvarner i Javna ustanova Zavod za prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, a koje je kasnije kao investitor preuzela Hrvatska elektroprivreda.
Uslijedilo je izlaganje Martine Biondić iz HEP ODS-a Elektroprimorje Rijeka koja je, predstavljajući novu metodologiju priključenja na distribucijsku mrežu, istaknula da je pravovremeno prostorno planiranje temelj za uspješnu integraciju obnovljivih izvora energije i ostvarenje energetske tranzicije.
Program ovogodišnjeg Energetskog dana zaključio je Damir Juričić iz Energetske zajednice Sjevernog Jadrana, koji je na primjeru dosadašnje prakse u Hrvatskoj pojasnio i koncept i model rada energetskih zajednica, naglasivši izazove s kojima se susreću ova udruženja, ali i njihov značaj u razvoju tzv. građanske energije, ostvarivanju financijskih ušteda te jačanju lokalne energetske neovisnosti.
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (RRA PGŽ) – PRIGODA podržava ovakve inicijative te kroz projekt EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije aktivno promiče teme održivosti, zelenog rasta i energetske tranzicije, s ciljem dodatnog informiranja i uključivanja građana u procese stvaranja klimatski neutralne i energetski učinkovite zajednice.
Prezentacije izlagača u PDF obliku preuzmite ovdje:
