Europska unija nalazi se pred donošenjem jedne od najvažnijih financijskih odluka u aktualnom desetljeću. Na temelju Prijedloga Europske komisije i provedenog javnog savjetovanja, države članice tijekom narednih mjeseci pregovarat će o novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034., dokumentu koji određuje prioritete ulaganja i raspodjelu europskih sredstava u narednih sedam godina.

Tema je bila u središtu razgovora predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste tijekom njihova susreta u Zagrebu početkom rujna. Razgovaralo se o budućem europskom proračunu, ali i o izazovima s kojima se Europska unija danas suočava, poput sigurnosti, konkurentnosti gospodarstva, proširenja Unije i potpore Ukrajini.

Proračun za drukčije okolnosti

Od usvajanja aktualnog europskog proračuna 2020. godine okolnosti u Europi značajno su se promijenile. Geopolitičke napetosti, rat u Ukrajini, energetska sigurnost, digitalna transformacija i jačanje europske konkurentnosti postali su prioriteti koji zahtijevaju dodatna ulaganja.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa istaknuo je kako budući europski proračun mora omogućiti ulaganja u obranu i sigurnost, inovacije, konkurentnost i stratešku otpornost Europske unije. Istodobno je naglasio da se pritom ne smiju zanemariti politike koje desetljećima pridonose uravnoteženom razvoju europskih regija.

„Novi proračun mora nastaviti podupirati kohezijsku i poljoprivrednu politiku jer su one stupovi regionalnog razvoja i zajedničkog prosperiteta na našem kontinentu“, poručio je Costa.

Zašto su kohezijska politika i poljoprivreda važne?

Kohezijska politika jedan je od glavnih investicijskih instrumenata Europske unije. Njezina je svrha smanjivati gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike među državama članicama i njihovim regijama. Iz tih se sredstava financiraju projekti prometne infrastrukture, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, digitalizacije, obrazovanja i poduzetništva. S druge strane, zajednička poljoprivredna politika pruža potporu poljoprivrednicima, razvoju ruralnih područja te sigurnosti opskrbe hranom na europskom tržištu. Za Hrvatsku obje politike imaju posebno značenje. U proteklim godinama europski fondovi omogućili su provedbu brojnih razvojnih projekata u gradovima, općinama i županijama, kao i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, ruralnu infrastrukturu i modernizaciju gospodarstava.

Hrvatski prioriteti u pregovorima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je kako Hrvatska podupire očuvanje snažne kohezijske politike i poljoprivrednih potpora u budućem financijskom okviru. Prema njegovim riječima, riječ je o politikama koje donose konkretne koristi građanima i doprinose ravnomjernijem razvoju Europske unije. Hrvatska pritom ističe da su europska sredstva značajno pridonijela gospodarskom rastu, modernizaciji infrastrukture i povećanju kvalitete života. Kao jedna od država koje uspješno koriste europske fondove, Hrvatska zagovara nastavak ulaganja u regionalni razvoj, poljoprivredu, zelenu tranziciju i jačanje konkurentnosti gospodarstva. Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju ostvarila znatno više sredstava iz europskog proračuna nego što je u njega uplatila. Od 2016. godine do danas zemlja je povukla oko 47 milijardi eura, a u sljedećem financijskom razdoblju očekuje nastavak snažnih ulaganja u regionalni razvoj, promet, energetiku, digitalizaciju i poljoprivredu.

Potreban dogovor do kraja godine

Europske institucije žele postići politički dogovor o novom proračunu do kraja 2026. godine. Antonio Costa upozorio je kako bi odgađanje odluke moglo usporiti provedbu brojnih programa i investicija od početka novog financijskog razdoblja 2028. godine. Prema njegovim riječima, pravodobno donošenje proračuna važno je kako bi sredstva bez prekida bila dostupna građanima, poduzećima, poljoprivrednicima, istraživačima i studentima diljem Europske unije. 

Europska komisija predložila je ambiciozniji financijski okvir koji uključuje veća ulaganja u sigurnost, obranu i konkurentnost europskog gospodarstva. Međutim, takav pristup izazvao je zabrinutost među državama koje tradicionalno snažno podupiru kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Posebno su osjetljiva pitanja moguće preraspodjele sredstava te prijedlozi pojedinih neto uplatitelja da se ukupna potrošnja Europske unije ograniči. Istodobno, zemlje srednje i istočne Europe upozoravaju da bi smanjenje kohezijskih fondova moglo usporiti proces gospodarskog približavanja razvijenijim članicama Unije. Za Hrvatsku je rasprava posebno važna jer upravo europski fondovi financiraju velik dio kapitalnih projekata, od prometne i komunalne infrastrukture do energetske obnove javnih zgrada, digitalne transformacije i modernizacije poljoprivredne proizvodnje.

Što slijedi?

Pregovori koji predstoje trebali bi odrediti način na koji će Europska unija odgovarati na nove sigurnosne i gospodarske izazove, ali i kako će nastaviti ulagati u regionalni razvoj i poljoprivredu. Upravo će ravnoteža između novih prioriteta i tradicionalnih europskih politika biti jedno od ključnih pitanja budućeg višegodišnjeg proračuna. Za građane Hrvatske to znači da će odluke donesene u Bruxellesu tijekom sljedećih mjeseci imati izravan utjecaj na financiranje brojnih projekata, od lokalne infrastrukture i energetske obnove do razvoja poljoprivrede, obrazovanja i gospodarstva u razdoblju nakon 2028. godine.