18Sep

17. Energetsko-klimatska konferencija u Rijeci: Klimatska prilagodba i energetska tranzicija u fokusu

September 18, 2026By

Udruga Eko Kvarner, kao dio inicijative Rijeka Climate Hub, organizira 17. Energetsko-klimatsku konferenciju, koja će se održati 21. rujna 2026. godine, s početkom u 10:00 sati u Art-kvartu „Benčić“, u Dvorani susreta Gradske knjižnice Rijeka. Ovogodišnja konferencija održava se uz potporu Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije kroz Europe Direct Primorsko-goranske županije, a tematski je posvećena jednom od najvažnijih pitanja današnjice:

„Mogu li se lokalne zajednice u jugoistočnoj Europi na vrijeme adaptirati na već započete klimatske promjene i (ako da) kako?“

Program konferencije podijeljen je u dva stručna panela. Prvi, klimatski panel, bavit će se utjecajima klimatskih promjena na jugoistočnu Europu, mogućim scenarijima razvoja te izazovima s kojima se suočavaju sektori poput poljoprivrede, turizma, vodnog gospodarstva i prometa. Drugi, energetski panel, usmjeren je na rješenja za dekarbonizaciju energetskog i transportnog sektora, razvoj obnovljivih izvora energije, pametnih mreža i tehnologija za pohranu energije.

Konferencija se održava na Zero Emissions Day (ZeDay), globalni dan posvećen podizanju svijesti o potrebi smanjenja emisija stakleničkih plinova i korištenja fosilnih goriva. Inicijativa, pokrenuta 2008. godine, građane i organizacije širom svijeta poziva da barem jedan dan u godini smanje svoj ugljični otisak pod sloganom „Give our planet one day off a year.“

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, uz prethodnu prijavu. Prijave: https://forms.gle/WccwMoD5FHAYw1Yt9

Više informacija dostupno je putem e-pošte eko.kvarner.cro@gmail.com ili na broj telefona +385 98 305 610.

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
17Sep

Govor o stanju Europske unije 2026.: Fokus na konkurentnost, sigurnost i otpornost Europe

September 17, 2026By

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen održala je 16. rujna 2026. u Strasbourgu, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, svoj godišnji govor o stanju Europske unije (State of the Union 2026), u kojem je predstavila glavne prioritete i inicijative Europske komisije za nadolazeće razdoblje.

U središtu govora bila je vizija snažnije, neovisnije i otpornije Europe koja može odgovoriti na geopolitičke izazove, osigurati gospodarski rast i zaštititi kvalitetu života svojih građana. Predsjednica je istaknula kako će Komisija ubrzati reformu jedinstvenog tržišta, dodatno smanjivati administrativna opterećenja za poduzeća te ulagati u inovacije, digitalnu transformaciju i čistu energiju. Poseban naglasak stavljen je na povećanje europske konkurentnosti, osiguravanje strateških sirovina i potporu novim tehnologijama.

Među najavljenim inicijativama ističu se osnivanje Europske korporacije za kritične sirovine, novi paket mjera za razvoj energetskih mreža te dodatna ulaganja u umjetnu inteligenciju i digitalnu infrastrukturu. Komisija planira poticati primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu, poljoprivredi, prometu, industriji i obrani, uz zadržavanje visokih sigurnosnih standarda i ljudskog nadzora.

Poslovi budućnosti i vještine za digitalno doba

Predsjednica von der Leyen naglasila je da će umjetna inteligencija i digitalne tehnologije značajno promijeniti tržište rada, ali da cilj Europske unije nije zamijeniti ljude tehnologijom, već povećati produktivnost i kvalitetu radnih mjesta. Komisija će zato do kraja godine predstaviti Akt o kvalitetnim radnim mjestima, kojim želi osigurati pravedne uvjete rada, razvoj novih vještina i bolje prilike za zapošljavanje u digitalnom gospodarstvu. Posebna pozornost posvetit će se mladima, obrazovanju i osposobljavanju za poslove budućnosti, kako bi europski građani mogli iskoristiti mogućnosti koje donose umjetna inteligencija, automatizacija i nove tehnologije.

Predsjednica Europske komisije upozorila je da klimatske promjene već danas imaju ozbiljne posljedice za europske građane. Ovoga ljeta Europa se suočila sa sve učestalijim šumskim požarima, dugotrajnim toplinskim valovima i nestašicom vode, dok su mnoge regije izložene i povećanom riziku od poplava. Komisija zato planira predstaviti novi okvir za klimatsku otpornost, europski plan za borbu protiv toplinskih valova, inicijativu za vodu te dodatna ulaganja u prevenciju i upravljanje prirodnim katastrofama te jačanje kapaciteta za prevenciju i gašenje šumskih požara.

U području sigurnosti predsjednica je najavila novu Europsku sigurnosnu strategiju, dodatno jačanje europskih obrambenih sposobnosti i nastavak snažne potpore Ukrajini. Govor se dotaknuo i zaštite demokracije od dezinformacija, upravljanja migracijama te zaštite djece na internetu kroz budući EU KIDS ACT.

Jedna od najviše komentiranih segmenata ovogodišnjeg govora odnosila se na Kanadu. Predsjednica Europske komisije predložila je otvaranje vrata Kanadi kao potencijalno prvoj pridruženoj članici Europske unije. Prijedlog se temelji na snažnom partnerstvu EU-a i Kanade, zajedničkim vrijednostima te suradnji u područjima obrane, novih tehnologija, energije i gospodarske sigurnosti.

Zaključujući obraćanje, von der Leyen naglasila je kako Europa može uspješno odgovoriti na izazove samo zajedničkim djelovanjem, oslanjajući se na demokraciju, solidarnost i vladavinu prava kao temeljne europske vrijednosti.

Podijelite svoje mišljenje o SOTEU2026!

Kako vidite budućnost Europske unije? Koje bi prioritete Europa trebala staviti u središte svojih politika u godinama koje dolaze? Kako vam se svidio govor? Pozivamo vas da podijelite svoje mišljenje i uključite se u raspravu o budućnosti Europe.

Više informacija

Pročitaj više
11Sep

NAJAVA- Međunarodna konferencija „Dijete u središtu sustava – pravo na informaciju, zaštitu i podršku“

September 11, 2026By

U Rijeci će se 25. rujna održati međunarodna konferencija „Dijete u središtu sustava – pravo na informaciju, zaštitu i podršku“, posvećena unapređenju zaštite prava djece te jačanju međuresorne suradnje institucija i stručnjaka koji rade s djecom.

Konferencija će okupiti predstavnike pravosuđa, policije, zdravstvenog sustava, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, akademske zajednice te organizacija civilnoga društva. Kroz stručna izlaganja i rasprave sudionici će razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse s naglaskom na pravo djece na pravodobne, razumljive i dostupne informacije u postupcima koji ih se izravno tiču.

U programu će sudjelovati domaći i međunarodni stručnjaci, a posebna će se pozornost posvetiti izazovima informiranja djece u različitim sustavima podrške i zaštite. Predviđena su i dva okrugla stola na teme informiranja djece u kaznenim postupcima te međuresorne suradnje u zaštiti djece.

Konferenciju organiziraju Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Udruga Pragma, uz podršku brojnih partnera, među kojima su Primorsko-goranska županija, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije kao Europe Direct Primorsko-goranske županije i Grad Rijeka.

Događanje će se održati na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a cilj mu je dodatno osnažiti dijalog stručnjaka i institucija te pridonijeti stvaranju sustava u kojem će potrebe, prava i dobrobit djeteta biti u središtu svih postupaka i odluka.

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
07Sep

Otvorene prijave za europsko natjecanje mladih prevoditelja Juvenes Translatores 2026./2027.

September 7, 2026By

Europska komisija otvorila je prijave za novo izdanje natjecanja Juvenes Translatores, namijenjenog srednjoškolcima iz svih država članica Europske unije. Natjecanje organizira Glavna uprava za prevođenje Europske komisije (DG Translation), a cilj mu je promicanje višejezičnosti, međukulturnog razumijevanja i interesa mladih za strane jezike i prevoditeljsko zanimanje.

Od pokretanja 2007. godine natjecanje svake godine okuplja oko 3.000 učenika iz više od 700 srednjih škola diljem Europske unije, pružajući mladima priliku da iskušaju svoje prevoditeljske vještine i upoznaju bogatstvo europske jezične raznolikosti.

U izdanju za školsku godinu 2026./2027. mogu sudjelovati učenici srednjih škola rođeni 2009. godine. Prijave škola otvorene su od 1. rujna do 12. listopada 2026., nakon čega će Europska komisija objaviti popis odabranih škola

Sam natjecateljski dan održat će se 26. studenoga 2026., dok će pobjednici biti proglašeni 11. veljače 2027. godine. Za najbolje mlade prevoditelje predviđen je i posjet Bruxellesu te svečana dodjela nagrada u proljeće 2027. godine.

Europe Direct Primorsko-goranske županije poziva škole, nastavnike stranih jezika i učenike da iskoriste ovu priliku za sudjelovanje u jednom od najuspješnijih europskih obrazovnih programa koji potiče razvoj jezičnih kompetencija i europskih vrijednosti.

Više informacija o natjecanju i postupku prijave dostupno je na službenim stranicama Europske komisije: https://translation.ec.europa.eu/get-involved-european-language-activities-and-initiatives/juvenes-translatores/juvenes-translatores-2026-2027-contest_en?prefLang=hr

Pročitaj više
03Sep

Novi višegodišnji proračun EU-a: zašto su kohezijska politika i poljoprivreda i dalje među europskim prioritetima?

September 3, 2026By

Europska unija nalazi se pred donošenjem jedne od najvažnijih financijskih odluka u aktualnom desetljeću. Na temelju Prijedloga Europske komisije i provedenog javnog savjetovanja, države članice tijekom narednih mjeseci pregovarat će o novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034., dokumentu koji određuje prioritete ulaganja i raspodjelu europskih sredstava u narednih sedam godina.

Tema je bila u središtu razgovora predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste tijekom njihova susreta u Zagrebu početkom rujna. Razgovaralo se o budućem europskom proračunu, ali i o izazovima s kojima se Europska unija danas suočava, poput sigurnosti, konkurentnosti gospodarstva, proširenja Unije i potpore Ukrajini.

Proračun za drukčije okolnosti

Od usvajanja aktualnog europskog proračuna 2020. godine okolnosti u Europi značajno su se promijenile. Geopolitičke napetosti, rat u Ukrajini, energetska sigurnost, digitalna transformacija i jačanje europske konkurentnosti postali su prioriteti koji zahtijevaju dodatna ulaganja.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa istaknuo je kako budući europski proračun mora omogućiti ulaganja u obranu i sigurnost, inovacije, konkurentnost i stratešku otpornost Europske unije. Istodobno je naglasio da se pritom ne smiju zanemariti politike koje desetljećima pridonose uravnoteženom razvoju europskih regija.

„Novi proračun mora nastaviti podupirati kohezijsku i poljoprivrednu politiku jer su one stupovi regionalnog razvoja i zajedničkog prosperiteta na našem kontinentu“, poručio je Costa.

Zašto su kohezijska politika i poljoprivreda važne?

Kohezijska politika jedan je od glavnih investicijskih instrumenata Europske unije. Njezina je svrha smanjivati gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike među državama članicama i njihovim regijama. Iz tih se sredstava financiraju projekti prometne infrastrukture, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, digitalizacije, obrazovanja i poduzetništva. S druge strane, zajednička poljoprivredna politika pruža potporu poljoprivrednicima, razvoju ruralnih područja te sigurnosti opskrbe hranom na europskom tržištu. Za Hrvatsku obje politike imaju posebno značenje. U proteklim godinama europski fondovi omogućili su provedbu brojnih razvojnih projekata u gradovima, općinama i županijama, kao i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, ruralnu infrastrukturu i modernizaciju gospodarstava.

Hrvatski prioriteti u pregovorima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je kako Hrvatska podupire očuvanje snažne kohezijske politike i poljoprivrednih potpora u budućem financijskom okviru. Prema njegovim riječima, riječ je o politikama koje donose konkretne koristi građanima i doprinose ravnomjernijem razvoju Europske unije. Hrvatska pritom ističe da su europska sredstva značajno pridonijela gospodarskom rastu, modernizaciji infrastrukture i povećanju kvalitete života. Kao jedna od država koje uspješno koriste europske fondove, Hrvatska zagovara nastavak ulaganja u regionalni razvoj, poljoprivredu, zelenu tranziciju i jačanje konkurentnosti gospodarstva. Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju ostvarila znatno više sredstava iz europskog proračuna nego što je u njega uplatila. Od 2016. godine do danas zemlja je povukla oko 47 milijardi eura, a u sljedećem financijskom razdoblju očekuje nastavak snažnih ulaganja u regionalni razvoj, promet, energetiku, digitalizaciju i poljoprivredu.

Potreban dogovor do kraja godine

Europske institucije žele postići politički dogovor o novom proračunu do kraja 2026. godine. Antonio Costa upozorio je kako bi odgađanje odluke moglo usporiti provedbu brojnih programa i investicija od početka novog financijskog razdoblja 2028. godine. Prema njegovim riječima, pravodobno donošenje proračuna važno je kako bi sredstva bez prekida bila dostupna građanima, poduzećima, poljoprivrednicima, istraživačima i studentima diljem Europske unije. 

Europska komisija predložila je ambiciozniji financijski okvir koji uključuje veća ulaganja u sigurnost, obranu i konkurentnost europskog gospodarstva. Međutim, takav pristup izazvao je zabrinutost među državama koje tradicionalno snažno podupiru kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Posebno su osjetljiva pitanja moguće preraspodjele sredstava te prijedlozi pojedinih neto uplatitelja da se ukupna potrošnja Europske unije ograniči. Istodobno, zemlje srednje i istočne Europe upozoravaju da bi smanjenje kohezijskih fondova moglo usporiti proces gospodarskog približavanja razvijenijim članicama Unije. Za Hrvatsku je rasprava posebno važna jer upravo europski fondovi financiraju velik dio kapitalnih projekata, od prometne i komunalne infrastrukture do energetske obnove javnih zgrada, digitalne transformacije i modernizacije poljoprivredne proizvodnje.

Što slijedi?

Pregovori koji predstoje trebali bi odrediti način na koji će Europska unija odgovarati na nove sigurnosne i gospodarske izazove, ali i kako će nastaviti ulagati u regionalni razvoj i poljoprivredu. Upravo će ravnoteža između novih prioriteta i tradicionalnih europskih politika biti jedno od ključnih pitanja budućeg višegodišnjeg proračuna. Za građane Hrvatske to znači da će odluke donesene u Bruxellesu tijekom sljedećih mjeseci imati izravan utjecaj na financiranje brojnih projekata, od lokalne infrastrukture i energetske obnove do razvoja poljoprivrede, obrazovanja i gospodarstva u razdoblju nakon 2028. godine.

 

Izvor fotografija: Europska unija, https://newsroom.consilium.europa.eu/photos 

Izvor teksta: Europsko vijeće, Priopćenje za medije: https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2026/09/02/press-statement-by-president-costa-following-the-meeting-with-prime-minister-of-croatia-andrej-plenkovic/

Pročitaj više
01Sep

Najnoviji podaci o ulaganju u obrazovni sektor diljem Europe ukazuju na načine za povećanje privlačnosti nastavničke struke

September 1, 2026By

S obzirom na to da se učenici i nastavnici vraćaju u školu, Europska komisija objavila je novo izvješće s pregledom najnovijih kretanja u rashodima za obrazovanje diljem Europe, koje je ažurirano na temelju najnovijih dostupnih podataka iz 2024.

Izvješće „Ulaganje u obrazovanje 2026.” pokazuje da su 2024. države članice EU-a potrošile 4,8 % bruto domaćeg proizvoda na obrazovanje, što čini 9,7 % ukupnih javnih rashoda, iako i dalje postoje znatne razlike među državama članicama. Iako se ulaganja u obrazovanje u EU-u stabiliziraju, i dalje su nešto ispod razina prije pandemije kao udio javnih rashoda (10 % u 2019., 9,3 % u 2020. i 2021.; 9,4 % u 2022.; 9,6 % u 2023.).

Hrvatska je pritom iznad europskog prosjeka. U 2024. godini na obrazovanje je izdvajala 5,0 % BDP-a i 10,5 % ukupnih javnih rashoda, što je više od prosjeka EU-a. Ukupna javna potrošnja za obrazovanje iznosila je oko 4,3 milijarde eura. Ipak, udio obrazovanja u ukupnim javnim rashodima smanjen je u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosio 11,2 %.Izvješće također pokazuje da je Hrvatska među državama koje značajno koriste europska sredstva za jačanje obrazovanja i vještina. Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost Hrvatskoj je namijenjeno 1,79 milijardi eura, odnosno 17,8 % ukupne nacionalne omotnice, za ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina. To je znatno iznad prosjeka EU-a od 12,1 %.

U izvješću se naglašava važnost ulaganja u nastavnike, koji su u središtu naših obrazovnih sustava. Rezultati pokazuju da bi više od 3 od 4 nastavnika (76,5 %), ako bi imali izbor odabrati novu profesiju, odlučili nastaviti podučavati. Navode da nekoliko čimbenika, kao što su naknada za rad i stručno priznavanje, ima važnu ulogu u oblikovanju privlačnosti nastavničke struke.

Zadovoljstvo plaćama i dalje je povezano s većom vjerojatnošću ponovnog odabira nastavničke struke, a važnu ulogu imaju i drugi čimbenici kao što su poticajna radna okruženja, pozitivna percepcija profesije i mogućnosti za profesionalnu suradnju. S druge strane, stres na radnom mjestu znatno smanjuje spremnost nastavnika da ostanu u struci. Izvješće Europske komisije upozorava da će kontinuirana ulaganja u obrazovanje i jačanje privlačnosti nastavničke profesije biti ključni preduvjeti za razvoj obrazovnih sustava i jačanje europske konkurentnosti u godinama koje dolaze.

Cjelokupno izvješće „Ulaganje u obrazovanje 2026.” dostupno je na poveznici.

 

Izvor: European Commission: Directorate-General for Education, Youth, Sport and Culture, Investing in Education 2026 – Focus on the teaching profession, Publications Office of the European Union, 2026, https://data.europa.eu/doi/10.2766/4146282 

Pročitaj više
28Aug

Međunarodna konferencija GreenCultureCon: Od kreativne vizije do sistemske promjene

August 28, 2026By

 

Desk Kreativne Europe – Kultura organizira međunarodnu konferenciju „Zelena kultura: od kreativne vizije do sistemske promjene | GreenCultureCon: From Creative Vision to Systemic Change“, koja će se održati 17. rujna 2026. godine u HNK2 u Zagrebu.

Konferencija okuplja domaće i međunarodne stručnjake, predstavnike kulturnog i kreativnog sektora te donositelje odluka s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse vezanih uz održivost u kulturi. Kroz predavanja, panel-rasprave i interaktivne sadržaje sudionici će istražiti ulogu kulture u zelenoj tranziciji te mogućnosti razvoja održivih modela djelovanja u sektoru.

Program obuhvaća teme kao što su:

  • održiva digitalna transformacija,
  • održiva kulturna i umjetnička produkcija,
  • očuvanje i upravljanje kulturnom baštinom,
  • kreativna komunikacija o održivosti,
  • bioraznolikost i kultura,
  • razvoj zelenih politika i praksi u kulturnim organizacijama.

Konferencija će otvoriti ključno pitanje: Kako kulturni i kreativni sektori mogu potaknuti, oblikovati i proširiti zelenu tranziciju? Rasprava će kulturu pozicionirati ne samo kao sektor koji se prilagođava politikama održivosti, već i kao pokretača promjena, oblikovatelja vrijednosti i društvene transformacije. Kroz konkretne primjere dobre prakse, alate, politike i međusektorsku suradnju, konferencija će pokazati kako kultura može potaknuti odgovornost, utjecati na javni diskurs i mobilizirati zajednice prema održivijoj budućnosti.

Jutarnji program (9:30 – 13:00) uključuje uvodna predavanja, panel rasprave, okrugle stolove i predstavljanja, nakon čega slijedi vrijeme predviđeno za umrežavanje i neformalno druženje sudionika.

Poslijepodnevni program (14:00 – 16:30) sastoji se od sedam paralelnih aktivnosti u manjim grupama, uključujući radionice, predavanja, studijske posjete i umjetničke programe. Budući da je broj mjesta ograničen, organizatori preporučuju pravovremenu prijavu.

Tijekom cijelog dana bit će dostupan i popratni program, koji uključuje dodatne prilike za umrežavanje i sastanke, umjetničke sadržaje, audiovizualnu instalaciju, kreativne aktivnosti recikliranja te druge sadržaje koji nadopunjuju glavni konferencijski program.

Radni jezik konferencije je engleski. Napominjemo da će se pojedine aktivnosti u poslijepodnevnom programu održavati isključivo na engleskom ili isključivo na hrvatskom jeziku, što je posebno naznačeno u programu.

Prijava

Prijave su otvorene putem online obrasca:

🔗Obrazac za prijavu

Više informacija

Detaljne informacije o konferenciji i programu dostupne su na poveznici:

🔗 https://deskkultura.hr/hr/novosti/greenculturecon-registracije-otvorene

Pozivaju se svi zainteresirani djelatnici u području kulture, umjetnosti, kulturne baštine i kreativnih industrija da se pridruže ovom jedinstvenom događanju posvećenom održivoj budućnosti kulturnog sektora.

Pročitaj više
27Aug

Govor o stanju Europske unije 2026.: ključni trenutak za budućnost Europe- 16. rujna

August 27, 2026By

Zašto je Govor o stanju Europske unije 2026. ključni trenutak za budućnost Europe?

Svakog rujna predsjednik ili predsjednica Europske komisije obraća se Europskom parlamentu u sklopu Govora o stanju Europske unije (State of the Union Address – SOTEU). Riječ je o jednom od najvažnijih političkih događaja na razini Europske unije, tijekom kojeg se ocjenjuju postignuća iz protekle godine, analiziraju izazovi s kojima se Europa suočava te predstavljaju prioriteti i inicijative za budućnost. Ovogodišnje obraćanje održat će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja će predstaviti viziju razvoja Europske unije u nadolazećem razdoblju te najaviti konkretne mjere kojima se želi odgovoriti na potrebe europskih građana. Govor ujedno predstavlja priliku za definiranje političkog smjera Europske unije i postavljanje ciljeva koji će oblikovati europske politike tijekom sljedećih mjeseci.

 

Zašto je SOTEU važan građanima?

Prioriteti predstavljeni tijekom Govora o stanju Unije kasnije se pretvaraju u konkretne europske inicijative i zakonodavne prijedloge koji utječu na svakodnevni život građana diljem Europe. To uključuje mjere za poticanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, ulaganja u energetiku radi smanjenja troškova električne energije te jačanje pripravnosti za prirodne katastrofe poput poplava i šumskih požara.

SOTEU je također važan demokratski trenutak jer nakon govora slijedi rasprava u Europskom parlamentu, čime se osigurava politička odgovornost i otvorena razmjena mišljenja o budućim prioritetima Europske unije.

Europa kroz priče svojih građana

Osim predstavljanja politika i planova, Govor o stanju Unije tradicionalno ističe i inspirativne priče europskih građana. Posebna se pozornost posvećuje pojedincima koji svojim radom, predanošću i solidarnošću doprinose zajednici, poput humanitarnih djelatnika, sportaša i drugih osoba koje svojim primjerom pokazuju vrijednosti europske suradnje i otpornosti.

Pratite prijenos uživo

Govor o stanju Europske unije 2026. bit će održan 16. rujna 2026., a građani će ga moći pratiti putem internetskog prijenosa uživo. Događaj predstavlja jedinstvenu priliku za stjecanje uvida u buduće smjerove razvoja Europske unije i odluke koje će imati utjecaj na europske regije, gospodarstvo i svakodnevni život građana.

Više informacija dostupno je na službenim stranicama Europske komisije: https://ec.europa.eu/stories/towards-soteu/ .

Pročitaj više
25Jul

Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja

July 25, 2026By

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) kroz projekt Europe Direct Primorsko-goranske županije, te u suradnji s Cinehill Film Festivalom, u Gradskoj vijećnici Grada Delnica održan je okrugli stol„Cinehill Europa – Film, kultura i kreativne industrije kao pokretači razvoja Gorskog kotara“. Događaj je okupio predstavnike audiovizualnog sektora, kulturnih i kreativnih industrija, jedinica lokalne i regionalne samouprave, turističkih zajednica te brojne zainteresirane građane s ciljem otvaranja dijaloga o ulozi kulture i kreativnosti u održivom razvoju Gorskog kotara. 

U središtu rasprave nalazilo se pitanje kako prirodne ljepote, kulturna baština i filmski potencijali Gorskog kotara mogu postati temelj novih razvojnih prilika, održivog turizma i jačanja lokalnog gospodarstva. Sudionici su se složili kako europske regije sve više svoj razvoj temelje na znanju, kreativnosti i kulturnim sadržajima, a Gorski kotar ima jedinstvenu priliku upravo na tim vrijednostima graditi svoju budućnost.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić naglasio je da je Gorski kotar jedan od rijetkih očuvanih zelenih prostora u Hrvatskoj te istaknuo kako je dolazak Cinehilla već potaknuo razvoj novih ideja, kreativnosti i otvorio prostor za dolazak novih industrija i sadržaja. Prema njegovim riječima, upravo povezivanje kulture, kreativnih industrija i razvojnih politika može predstavljati važan alat za jačanje konkurentnosti i prepoznatljivosti regije.

O važnosti dugoročnih razvojnih učinaka filmskih festivala govorio je direktor Cinehill Film Festivala Igor Mirković, podsjetivši na iskustvo Motovun Film Festivala koji je tijekom godina značajno pridonio promociji i razvoju lokalne zajednice. Naglasio je da je cilj Cinehilla ostvariti trajnu korist za područje na kojem djeluje te da se oko festivala mogu razvijati brojni sadržaji koji nadilaze samu filmsku industriju – od ugostiteljstva i smještaja do kulturnih i turističkih programa tijekom cijele godine.

Gradonačelnik Delnica Igor Pleše podsjetio je kako je Gorski kotar nekada bio značajna filmska lokacija te izrazio očekivanje da ponovno postane prepoznatljiva destinacija za snimanje filmova i razvoj audiovizualnih projekata.

Važnost kreativnih industrija za budućnost regije naglasila je i pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić, istaknuvši kako razvoj kulturnog i kreativnog sektora može pridonijeti smanjenju depopulacije, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju lokalnog gospodarstva.

Posebnu pozornost izazvao je osvrt hrvatskog redatelja Igora Šeregija, autora iznimno gledanog hrvatskog filma Svadba, koji je istaknuo kako Primorsko-goranska županija zbog svoje dostupnosti, atraktivnih lokacija i konkurentnosti predstavlja vrlo privlačno područje za filmske produkcije.

Tematska izlaganja odežale su i i Lucija Prstec Smolčec, direktorica projekta Kreativni gradovi Hrvatske, Sanja Zanki Pejić i  Eva Svigir Stevanović iz Hrvatskog filmskog centra, dok su Maja Vukić iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), i direktor TZ Gorski Kotar, Petar Hrg, sudjelovali zajedno s pročenicom Šišić, Igorom  Mirkovićem i Igorom Šeregijem u panel raspravi koji su predstavili mogućnosti razvoja kreativnih i audiovizualnih industrija te potencijale Gorskog kotara kao buduće film-friendly regije. Sudionici rasprave zaključili su kako Gorski kotar raspolaže iznimnim prirodnim, kulturnim i ljudskim potencijalima te da je potrebno nastaviti stvarati preduvjete za razvoj kreativnih projekata, jačanje kulturne infrastrukture, privlačenje filmskih produkcija i razvoj održivog kulturnog turizma. U tom kontekstu posebno je naglašena važnost suradnje kulturnog, turističkog, obrazovnog i javnog sektora te korištenja europskih razvojnih instrumenata za poticanje novih inicijativa.

Okrugli stol održan je u sklopu programa Cinehill Europa, inicijative koju sa Cinehill Film Festivalom provodi Europe Direct Primorsko-goranske županije, a koja kroz film, kulturu i dijalog o europskim politikama nastoji približiti građanima mogućnosti koje kulturne i kreativne industrije mogu donijeti lokalnim zajednicama. Rasprava je ujedno predstavljala važan korak prema oblikovanju vizije„filmskog i kreativnog Gorskog kotara 2035.“, kao prostora koji kulturu, kreativnost i održivi razvoj prepoznaje kao svoje ključne razvojne prednosti, a ujedno je i dio dio aktivnosti Platforme za građanski angažman Europske komisije kojom se potiče uključivanje građana u rasprave o budućnosti Europe i razvoju lokalnih zajednica.

Detaljne informacije dostupne su i u članku Novoga lista, ovdje. 

CIjelu video reportažu pogledajte na poveznici:

Pročitaj više
24Jul

Mladi Europljani u Rijeci raspravljali o demokraciji, građanskom sudjelovanju i budućnosti Europske unije

July 24, 2026By

EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije održao je 23. srpnja 2026. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci interaktivno predavanje i radionicu „CHANGEMAKERS4EU: Citizens at the Heart of Europe – Discussing Democracy, Democratic Participation and Resilience in the European Union“, u sklopu međunarodnog programa Summer ELSA Law School Rijeka (SELS Rijeka).

Predavanje i radionicu vodio je Srđan Kerčević, voditelj Europe Direct PGŽ, koji je sudionicima predstavio Regionalnu razvojnu agenciju Primorsko-goranske županije, Europe Direct Primorsko-goranske županije te politike regionalnoga razvoja,  a rasprava se nastavila kroz razvoj europskog građanstva čija osnova leži u demokratskoj participaciji i otpornosti demokratskih sustava u Europskoj uniji.

Radionica je okupila 39 sudionika iz brojnih europskih država, pretežito studenata prava, diplomacije i društvenih znanosti, koji su kroz predavanje, raspravu i interaktivne digitalne alate promišljali o europskom građanstvu, demokratskoj participaciji, povjerenju u institucije te izazovima s kojima se suočavaju suvremene demokracije.

Poseban naglasak stavljen je na aktivnu ulogu građana u donošenju odluka na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Sudionici su raspravljali o mogućnostima koje nude Europska građanska inicijativa, paneli građana i javna savjetovanja, ali i o problemima poput dezinformacija i sve većeg nepovjerenja prema institucijama.

Interaktivna anketa pokazala je da mladi Europljani Europsku uniju prije svega povezuju sa zajedništvom, integracijom, solidarnošću i slobodom kretanja, dok se velika većina sudionika izjasnila da se osjeća građanima Europske unije. Tijekom rasprave istaknuto je kako europsko građanstvo ne podrazumijeva samo prava koja proizlaze iz članstva u EU-u, već i aktivnu odgovornost za sudjelovanje u demokratskim procesima.

Najzanimljiviji dio programa bila je radionica „Time 4 You to Act!“, tijekom koje su sudionici predlagali konkretne mjere za jačanje demokratske otpornosti i građanske participacije. Među prijedlozima dominirali su uvođenje kvalitetnijeg obrazovanja o demokraciji i Europskoj uniji u škole, jačanje političke i pravne pismenosti mladih, veća transparentnost institucija, borba protiv dezinformacija te osnivanje građanskih skupština i drugih participativnih mehanizama na lokalnoj razini. Sudionici su također naglasili važnost osnaživanja mladih kroz financiranje lokalnih projekata i stvaranje novih prilika za njihovo aktivno uključivanje u zajednicu.

Studentice i studenti prava iz cijele Europske unije pokazali su visoku razinu zadovoljstva događanjem te vidljiv napredak u razumijevanju tema vezanih uz Europsku uniju, demokraciju i građansku participaciju. Većina sudionika istaknula je kako su stečena znanja korisna za njihov studij, budući profesionalni razvoj i svakodnevni život. Održavanjem ovog tipa radionica, EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije još je jednom potvrdio važnost uključivanja mladih u rasprave o budućnosti Europe te stvaranja prostora za otvoreni dijalog, razmjenu ideja i razvoj aktivnog europskog građanstva.

Pročitaj više