BLOG

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.

Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

1. Konkurentna i pametna Europa
2. Zelena Europa
3. Povezana Europa
4. Socijalna i uključiva Europa
5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, organiziran je dvodnevni radni posjet lokalnih i regionalnih novinara Bruxellesu s ciljem približavanja europskih politika široj društvenoj zajednici. Poseban naglasak stavljen je na ulogu lokalnih medija u povezivanju europskih odluka s potrebama građana na terenu.

Cijeli izvještaj s posjeta institucijama pročitajte  na poveznici: https://rgk.hr/predstavnistvo-europske-komisije-u-hrvatskoj-organiziralo-radni-posjet-lokalnih-novinara-bruxellesu/ 

Europska komisija je predstavila prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila, koji predstavlja temelj i polazište za 28-ti režim EU-a. EU Inc. neobvezan je europski korporativni okvir koji se temelji na načelu „digitalno po zadanom”. Time će se poduzećima olakšati pokretanje, poslovanje i rast diljem EU-a, potaknuti ih da ostanu u Europi i potaknuti one koji su se nekoć tražili drugdje da se vrate.

Danas, za previše poduzetnika i inovativnih poduzeća, širenje preko granica EU-a znači snalaženje u rascjepkanom korporativnom pravnom okruženju. Europska inovativna poduzeća suočena su s 27 nacionalnih pravnih sustava i više od 60 pravnih oblika poduzeća. Ta složenost može odgoditi osnivanje poduzeća tjednima ili čak mjesecima, usporavajući rast, povećavajući troškove i obeshrabrujući razmjer.

EU Inc. u središtu je odgovora Komisije na te izazove: u obliku uredbe osigurat će jedinstveni usklađeni skup korporativnih pravila koja poduzeća mogu odabrati umjesto da se koriste višestrukim nacionalnim režimima, čime će se osloboditi stvarni potencijal jedinstvenog tržišta.

U Draghijevom izvješću istaknuta je hitna potreba za usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti EU-a, među ostalim olakšavanjem rasta inovativnih poduzeća u Europi. Najavljen u političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2024. 2029. i govoru predsjednice von der Leyen o SOTEU-u, cilj je prijedloga EU Inc. smanjiti rascjepkanost, povećati konkurentnost EU-a i odgovoriti na potrebe inovativnih poduzeća.

S obzirom na njegovu ključnu važnost za blagostanje EU-a, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da postignu dogovor o prijedlogu EU Inc. do kraja 2026.

Glavne značajke EU-a uključuju:

• Brža registracija: Poduzetnici, osnivači i poduzeća moći će osnovati poduzeće iz EU-a u roku od 48 sati, za manje od 100 EUR i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva.
• Jednostavniji postupci: trgovačka društva iz EU-a morat će dostaviti informacije o trgovačkim društvima samo jednom, putem sučelja na razini EU-a kojim se povezuju nacionalni poslovni registri. U drugom koraku Komisija će uspostaviti novi središnji registar EU-a. Trgovačka društva iz EU Inc. dobit će svoje porezne identifikacijske brojeve i PDV brojeve bez potrebe za ponovnim podnošenjem dokumentacije.
• Potpuno digitalno poslovanje: korporativni procesi bit će automatski digitalni tijekom cijelog životnog ciklusa tvrtke.
• Pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovno pokrenu poslovanje: poduzeća iz EU-a Inc. imat će pristup potpuno digitalnim postupcima likvidacije. Inovativna novoosnovana poduzeća imat će pristup pojednostavnjenim postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se olakšala likvidacija poslovanja. To osnivačima omogućuje da isprobaju inovativne ideje i po potrebi počnu ispočetka.
• Bolji uvjeti za privlačenje ulaganja: današnjim prijedlogom uklonit će se formalnosti uživo, osigurati digitalni postupci za operacije financiranja i pojednostavniti prijenos dionica. Posrednici više neće biti obvezni sudjelovati u prijenosu dionica i postupcima likvidacije. Prijedlogom će se državama članicama omogućiti i da poduzećima iz EU-a koja posluju s Inc. omoguće pristup burzi.
• Bolja sredstva za privlačenje talenata: poduzeća iz EU Inc. moći će uspostaviti planove dioničkih opcija za zaposlenike na razini EU-a. Opcija dionica oporezovat će se na ostvareni prihod tek nakon prodaje. To je ključan čimbenik u osiguravanju privlačnosti, posebno za inovativna novoosnovana poduzeća.
• Potpuni pristup jedinstvenom tržištu: poduzeća iz EU Inc. moći će slobodno odabrati državu članicu u koju će se uključiti. Prijedlog uključuje crnu listu zabranjenih praksi kako bi se osiguralo da se prema poduzećima iz EU-a koja su dio društva Inc. postupa na isti način kao i prema svim drugim nacionalnim poduzećima.
• Jake zaštitne mjere protiv zlouporabe: Prijedlog ne utječe na nacionalne zakone o zapošljavanju i socijalne zakone. Primjenjivat će se na društvo EU Inc. na isti način na koji se primjenjuju na sva druga poduzeća u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima. Primjenjive zaštitne mjere države članice registracije u potpunosti će se primjenjivati na poduzeće EU Inc., među ostalim kad je riječ o pravilima o suodlučivanju.
• Fleksibilnost dionica: trgovačka društva iz EU-a imat će fleksibilnost za stvaranje različitih razreda dionica s različitim ekonomskim ili glasačkim pravima. To može, na primjer, pomoći osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja.

Osim toga, Komisija donosi Komunikaciju u kojoj se navode tekuće i buduće inicijative za dovršetak 28. ^režima u drugim područjima politika.

U Komunikaciji se predlaže maksimalna digitalizacija interakcija između poduzeća i javnih tijela, primjerice s europskom poslovnom lisnicom.

U Komunikaciji se također poziva države članice da razmotre osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova o pravu trgovačkih društava EU Inc., čime bi se omogućila djelotvorna, učinkovita i ujednačena primjena pravila EU Inc.

Komisija će u okviru predstojećeg paketa za pravednu mobilnost radne snage dodatno istražiti mogućnost da se inovativnim novoosnovanim i rastućim poduzećima u cijeloj Uniji omogući 100 %-tni prekogranični rad na daljinu.

U Komunikaciji se najavljuju i mjere za pristup kapitalu za novoosnovana i rastuća poduzeća, nadovezujući se na mjere unije štednje i ulaganja, moguću reviziju pravila o ulaganjima mirovinskog fonda i predstojeću reviziju europskih fondova poduzetničkog kapitala. Kad je riječ o oporezivanju, Komisija je predložila sustav oporezivanja sjedišta kojim bi se malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućilo da primjenjuju porezna pravila svoje matične zemlje. Osim toga, inicijativom Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) nastoji se uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir za oporezivanje dobiti u EU-u. Očekuje se da će se predstojećim skupnim paketom pojednostavnjenja za izravno oporezivanje ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz EU-a.

Naposljetku, Komisija  donosi Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i inovativnih rastućih poduzeća. Preporukom će se osigurati dosljedan pristup u cijelom EU-u kako bi se osiguralo bolje praćenje politika EU-a o poduzećima i pružila sigurnost poduzećima, ulagačima i donositeljima odluka u tom procesu.

Sljedeći koraci

O prijedlogu EU Inc. sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pružila potporu u tom pogledu s jasnim ciljem postizanja dogovora do kraja 2026.

Osnovne informacije

EU Inc. ključan je rezultat programa konkurentnosti EU-a i jedna od glavnih inicijativa za potporu poduzećima, posebno novoosnovanim i rastućim poduzećima, u inovacijama i rastu na jedinstvenom tržištu.

EU Inc. ne zamjenjuje nacionalne okvire za trgovačka društva. Riječ je o neobveznom usklađenom okviru za trgovačka društva dostupnom u cijelom EU-u koji je dostupan svim trgovačkim društvima.

Na temelju analize izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti Komisija je u siječnju 2025. predstavila Kompas konkurentnosti. Cilj je tog novog plana ponovno uspostaviti dinamiku Europe i potaknuti naš gospodarski rast. EU Inc. najavljen je kao dio tih mjera za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se inovativnim poduzećima omogućilo da imaju koristi od jedinstvenog, usklađenog skupa pravila na razini EU-a, uključujući sve relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava.

Slijedom toga, u zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2025. Komisija je pozvana da: „predloži fakultativni 28. režim prava trgovačkih društava kojim bi se inovativnim poduzećima omogućilo širenje”. Točnije, u Uniji štednje i ulaganja, strategiji jedinstvenog tržišta i strategiji za novoosnovana i rastuća poduzeća utvrđen je popis mjera usmjerenih na mobilizaciju privatnih ulaganja, jačanje pristupa financiranju, dovršenje jedinstvenog tržišta i poticanje rasta inovativnih poduzeća u EU-u te je istaknuta ključna uloga koju će EU Inc. imati u postizanju tih ciljeva.

Više informacija:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614

Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga 5. svibnja 2026. godine u 17:00 CET.

CILJEVI POZIVA 

U Dijelu C online prijavnog obrasca prijavitelji moraju identificirati i odabrati koji od dva niže navedena cilja (Cilj 1 ili Cilj 2) prijedlog projekta adresira. Treba odabrati samo jedan od ta dva cilja, čak i ako bi prijedlog mogao biti relevantan za oba.

Podrška će se dodjeljivati projektima koji se bave jednim od sljedećih ciljeva:

Cilj 1 – Transnacionalno stvaranje i cirkulacija: ojačati transnacionalno stvaranje i cirkulaciju europskih djela i umjetnika. Transnacionalno stvaranje i cirkulacija važni su za razvoj suradnji, povećanje dosega publike te su u mnogim slučajevima nužni za održivost i razvoj kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca. Koprodukcija je također alat za poticanje kreativnosti, dijeljenje resursa te olakšavanje transnacionalne distribucije sadržaja i mobilnosti umjetnika. Projekti će integrirati nove i kreativne načine produkcije i diseminacije sadržaja.

Cilj 2 – Inovacije: povećati kapacitete europskih kulturnih i kreativnih sektora za razvoj talenata, inovaciju, prosperitet te stvaranje radnih mjesta i gospodarskog rasta.

Projekti koji odgovaraju ovom cilju trebaju biti usmjereni na jačanje kapaciteta. Inovacije treba shvatiti u širokom smislu. One mogu biti tehnološke ili umjetničke prirode; mogu uključivati zajedničko stvaranje i produkciju inovativnih europskih djela te njihovu distribuciju širokoj i raznolikoj publici. Inovacije također uključuju razvoj i eksperimentiranje s novim praksama ili modelima, kao i prijenos i širenje inovativnih praksi iz razvijenijih europskih regija, sektora ili disciplina u druge regije Europe. Područja inovacija mogu obuhvaćati i društvenu dimenziju, kao što su: uključivanje i razvoj publike, radni uvjeti umjetnika, rodna ravnopravnost, uključivanje osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama i društveno marginaliziranim skupinama, borba protiv klimatskih promjena, digitalizacija i umjetna inteligencija u korist kreativnosti i stvaratelja itd., kao i doprinos kulture zdravlju i dobrobiti.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti digitalnj tranziciji, inkluziji i rodnoj ravnopravnosti, međunarodnim odnosima te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

NATJEČAJNE KATEGORIJE

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 273 270,  a predviđa se sufinanciranje oko 150 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Moguće aktivnosti uključuju:

• mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca radi međunarodne suradnje i razmjene umjetničkih djela i ideja
• razvoj publike i bolji pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana u kulturi
• jačanje kapaciteta sektora kroz razvoj novih vještina, edukaciju profesionalaca i umjetnika te uvođenje inovativnih pristupa stvaranju, upravljanju, financiranju i marketingu u kulturi
• promicanje uključivosti, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga, uz poštovanje europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti
• aktivno uključivanje mladih u kulturne i kreativne aktivnosti radi poticanja inovacija, su-stvaranja i međugeneracijskog dijaloga
• podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti, vrijednostima i kulturnoj raznolikosti, te jačanje osjećaja pripadnosti europskom prostoru

Projekti podržani kroz ovaj Poziv trebaju poticati međunarodnu suradnju, inovacije, uključivost, razvoj publike i aktivno sudjelovanje građana (posebno mladih) u kulturi na europskoj razini.

Zanimljivosti poziva

• posebno se potiče uključivanje organizacija iz perifernih, ruralnih i najudaljenijih regija EU-a, kao i prekomorskih teritorija povezanih s državama članicama
• preporučuje se suradnja s organizacijama iz zemalja izvan EU-a koje sudjeluju u programu Creative Europe
• važan je kvalitetan partnerski odnos, uključujući povijest suradnje među partnerima i uključivanje novih organizacija u projekte.
• projekti trebaju doprinositi prioritetima EU-a, poput:
  • pristupa raznolikim kulturnim sadržajima
  • umjetničke slobode
  • digitalne i zelene tranzicije u kulturi
  • inkluzivnog rasta i europske solidarnosti
• posebno se potiče sudjelovanje ukrajinskih umjetnika i organizacija te projekti koji podržavaju ukrajinsku raseljenu populaciju i oporavak kulturnog sektora nakon rata

Tehničke zanimljivosti prijave

• projektni prijedlog može imati najviše 50 stranica (dio B prijave)
• jedna organizacija može biti koordinator samo jedne prijave u ovom pozivu
• jedna organizacija može sudjelovati u najviše tri prijave ukupno (kao koordinator i/ili partner)

Smjernice za korištenje generativnih AI alata pri pripremi projektnog prijedloga

Sadržaj koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren i potvrđen od strane prijavitelja kako bi se osigurala njegova točnost, prikladnost i usklađenost s pravilima intelektualnog vlasništva. Prijavitelji su u potpunosti odgovorni za sadržaj prijave, uključujući i dijelove koje je generirao AI alat, te moraju transparentno navesti koji su AI alati korišteni i na koji način.

Prijavitelji su posebno dužni:

• provjeriti točnost, valjanost i prikladnost sadržaja i citata koje je generirao AI te ispraviti eventualne pogreške ili nedosljednosti
• navesti izvore korištene za generiranje sadržaja i citata, uključujući i one koje je predložio AI alat
• dodatno provjeriti citate kako bi bili točni i pravilno referencirani
• paziti na mogućnost plagijata, jer AI može reproducirati veće dijelove teksta iz drugih izvora; potrebno je provjeriti izvorne tekstove
• u prijavi priznati ograničenja AI alata, uključujući mogućnost pristranosti, pogrešaka i nedostataka u znanju

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.