BLOG

Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga 5. svibnja 2026. godine u 17:00 CET.

CILJEVI POZIVA 

U Dijelu C online prijavnog obrasca prijavitelji moraju identificirati i odabrati koji od dva niže navedena cilja (Cilj 1 ili Cilj 2) prijedlog projekta adresira. Treba odabrati samo jedan od ta dva cilja, čak i ako bi prijedlog mogao biti relevantan za oba.

Podrška će se dodjeljivati projektima koji se bave jednim od sljedećih ciljeva:

Cilj 1 – Transnacionalno stvaranje i cirkulacija: ojačati transnacionalno stvaranje i cirkulaciju europskih djela i umjetnika. Transnacionalno stvaranje i cirkulacija važni su za razvoj suradnji, povećanje dosega publike te su u mnogim slučajevima nužni za održivost i razvoj kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca. Koprodukcija je također alat za poticanje kreativnosti, dijeljenje resursa te olakšavanje transnacionalne distribucije sadržaja i mobilnosti umjetnika. Projekti će integrirati nove i kreativne načine produkcije i diseminacije sadržaja.

Cilj 2 – Inovacije: povećati kapacitete europskih kulturnih i kreativnih sektora za razvoj talenata, inovaciju, prosperitet te stvaranje radnih mjesta i gospodarskog rasta.

Projekti koji odgovaraju ovom cilju trebaju biti usmjereni na jačanje kapaciteta. Inovacije treba shvatiti u širokom smislu. One mogu biti tehnološke ili umjetničke prirode; mogu uključivati zajedničko stvaranje i produkciju inovativnih europskih djela te njihovu distribuciju širokoj i raznolikoj publici. Inovacije također uključuju razvoj i eksperimentiranje s novim praksama ili modelima, kao i prijenos i širenje inovativnih praksi iz razvijenijih europskih regija, sektora ili disciplina u druge regije Europe. Područja inovacija mogu obuhvaćati i društvenu dimenziju, kao što su: uključivanje i razvoj publike, radni uvjeti umjetnika, rodna ravnopravnost, uključivanje osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama i društveno marginaliziranim skupinama, borba protiv klimatskih promjena, digitalizacija i umjetna inteligencija u korist kreativnosti i stvaratelja itd., kao i doprinos kulture zdravlju i dobrobiti.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti digitalnj tranziciji, inkluziji i rodnoj ravnopravnosti, međunarodnim odnosima te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

NATJEČAJNE KATEGORIJE

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 273 270,  a predviđa se sufinanciranje oko 150 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Moguće aktivnosti uključuju:

• mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca radi međunarodne suradnje i razmjene umjetničkih djela i ideja
• razvoj publike i bolji pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana u kulturi
• jačanje kapaciteta sektora kroz razvoj novih vještina, edukaciju profesionalaca i umjetnika te uvođenje inovativnih pristupa stvaranju, upravljanju, financiranju i marketingu u kulturi
• promicanje uključivosti, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga, uz poštovanje europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti
• aktivno uključivanje mladih u kulturne i kreativne aktivnosti radi poticanja inovacija, su-stvaranja i međugeneracijskog dijaloga
• podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti, vrijednostima i kulturnoj raznolikosti, te jačanje osjećaja pripadnosti europskom prostoru

Projekti podržani kroz ovaj Poziv trebaju poticati međunarodnu suradnju, inovacije, uključivost, razvoj publike i aktivno sudjelovanje građana (posebno mladih) u kulturi na europskoj razini.

Zanimljivosti poziva

• posebno se potiče uključivanje organizacija iz perifernih, ruralnih i najudaljenijih regija EU-a, kao i prekomorskih teritorija povezanih s državama članicama
• preporučuje se suradnja s organizacijama iz zemalja izvan EU-a koje sudjeluju u programu Creative Europe
• važan je kvalitetan partnerski odnos, uključujući povijest suradnje među partnerima i uključivanje novih organizacija u projekte.
• projekti trebaju doprinositi prioritetima EU-a, poput:
  • pristupa raznolikim kulturnim sadržajima
  • umjetničke slobode
  • digitalne i zelene tranzicije u kulturi
  • inkluzivnog rasta i europske solidarnosti
• posebno se potiče sudjelovanje ukrajinskih umjetnika i organizacija te projekti koji podržavaju ukrajinsku raseljenu populaciju i oporavak kulturnog sektora nakon rata

Tehničke zanimljivosti prijave

• projektni prijedlog može imati najviše 50 stranica (dio B prijave)
• jedna organizacija može biti koordinator samo jedne prijave u ovom pozivu
• jedna organizacija može sudjelovati u najviše tri prijave ukupno (kao koordinator i/ili partner)

Smjernice za korištenje generativnih AI alata pri pripremi projektnog prijedloga

Sadržaj koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren i potvrđen od strane prijavitelja kako bi se osigurala njegova točnost, prikladnost i usklađenost s pravilima intelektualnog vlasništva. Prijavitelji su u potpunosti odgovorni za sadržaj prijave, uključujući i dijelove koje je generirao AI alat, te moraju transparentno navesti koji su AI alati korišteni i na koji način.

Prijavitelji su posebno dužni:

• provjeriti točnost, valjanost i prikladnost sadržaja i citata koje je generirao AI te ispraviti eventualne pogreške ili nedosljednosti
• navesti izvore korištene za generiranje sadržaja i citata, uključujući i one koje je predložio AI alat
• dodatno provjeriti citate kako bi bili točni i pravilno referencirani
• paziti na mogućnost plagijata, jer AI može reproducirati veće dijelove teksta iz drugih izvora; potrebno je provjeriti izvorne tekstove
• u prijavi priznati ograničenja AI alata, uključujući mogućnost pristranosti, pogrešaka i nedostataka u znanju

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Europska komisija uoči Međunarodnog dana žena predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Strategijom se rodna ravnopravnost ugrađuje u svaki aspekt života, na internetu i izvan njega, od obrazovanja i zdravlja do rada i javnog života, te se rješavaju moderne prijetnje kao što su nasilje na internetu i rizici povezani s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.

Iako je postignut napredak, procjene Europskog instituta za ravnopravnost spolova upućuju na to da bi trenutačnim tempom promjena EU-u trebalo 50 godina da ostvari potpunu ravnopravnost spolova. I dalje postoje razlike među državama članicama. Novom strategijom ciljevi Plana za prava žena, koji je predstavila Komisija i koji su 2025. podržale sve države članice, pretvaraju se u konkretne mjere za osnaživanje žena i djevojčica, uključivanje muškaraca i dječaka, snažno protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i ubrzavanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi.

Ova se strategija, koja je predstavljena uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka, temelji na ključnom zakonodavstvu donesenom u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., uključujući pravila o borbi protiv nasilja nad ženama, transparentnosti plaća i poboljšanju rodne ravnoteže u korporativnim odborima, kao i na provedbi pravila o ravnoteži između poslovnog i privatnog života radi promicanja jednake podjele odgovornosti za skrb.

Obnovljena strategija za sljedećih pet godina

Novom strategijom ojačat će se djelovanje EU-a u ključnim područjima, riješiti nova pitanja i pojačati rad na provedbi postojećeg zakonodavstva i politika:

• Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja sa snažnim naglaskom na borbi protiv nasilja na internetu, koje nerazmjerno utječe na žene i djevojčice. To uključuje mjere za borbu protiv spolno eksplicitnih uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepfakes) i uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepnudes) te za poboljšanje zaštite žena na internetu. To će se postići strukturiranim regulatornim dijalogom s vrlo velikim internetskim platformama na temelju čvrstih zaštitnih mjera u okviru Akta o digitalnim uslugama. Komisija će poduprijeti i potpunu provedbu Direktive o nasilju nad ženama i novog akcijskog plana za kiberzlostavljanje predstavljenog u veljači 2026.
• uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznajući njezinu korist za njih, kao i njihovu važnu ulogu u ostvarivanju društvenih promjena. Strategija će biti usmjerena na borbu protiv manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla sve veća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima. Komisija će provesti studiju o internetskim mrežama i diskursima koji su usmjereni na mlade muškarce i dječake te će uključiti muškarce i dječake u inicijative za izgradnju zajednice.
• Promicanje najviših standarda zdravstvenih i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve. Zdravstvena skrb prvi je put obuhvaćena kao posebno područje politike u Strategiji za rodnu ravnopravnost, uključujući vodeću inicijativu zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi za žene. U strategiji su predstavljene nove mjere za rješavanje problema nedostatka rodno osjetljivih medicinskih istraživanja, dijagnostike i liječenja, na primjer Komisija će surađivati s Europskom agencijom za lijekove kako bi istražila izvedivost razvoja rodno osjetljive provjere pri formuliranju, odobravanju i davanju lijekova pacijentima. Predložena revizija Uredbe o kliničkim ispitivanjima u skladu s Aktom EU-a o biotehnologiji zahtijevat će i nova ispitivanja kako bi se uzela u obzir raznolikost stanovništva, uključujući žene i ranjive skupine.
• Poticanje blagostanja promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima. Strategijom će se pokrenuti novi akcijski plan za žene u području istraživanja, inovacija iamp; novoosnovana poduzeća kako bi se u taj sektor u EU-u privuklo više žena. U Strategiji se istodobno predstavljaju mjere kojima se žene privlače u karijere u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i novi pristup „djeca u zdravstvu”, kojim će se muškarce potaknuti na studiranje i rad u području zdravstva, obrazovanja, administracije i pismenosti.
• Rješavanje rodnih razlika u plaćama i mirovinama, među ostalim pružanjem potpore državama članicama u potpunoj i učinkovitoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom na poboljšanju pristupa financiranju za poduzetnice i poticanju zastupljenosti žena u financijskom sektoru. Komisija će organizirati i razmjenu najboljih praksi o mjerama za učinkovitu borbu protiv menstrualnog siromaštva i siromaštva u menopauzi na nacionalnoj razini.
• Poduzimanje daljnjih koraka za podupiranje ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u politici. Komisija će ažurirati svoje mapiranje mjera u državama članicama kojima se promiče sudjelovanje i vodstvo žena u politici, javnoj upravi i parlamentima kako bi se riješio problem trenutačnog nedostatka zastupljenosti žena diljem EU-a. Osim što će predstaviti Preporuku o sigurnosti u politici, u kojoj će se posebna pozornost posvetiti ženama, Komisija će dodatno promicati sudjelovanje žena u politici i javnom životu te se boriti protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
• Nastaviti promicati rodnu ravnopravnost na globalnoj razini razvojem i predstavljanjem novog Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost IV. za razdoblje 2028. 2034., kao i novog Akcijskog plana za žene, mir i sigurnost. EU će pokrenuti i novu posebnu vodeću inicijativu „ZDRAVLJA”, koja će biti usmjerena na poboljšanje pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i potporu osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, u skladu s našom rodno osjetljivom i principijelnom humanitarnom pomoći.

Rodna ravnopravnost temeljno je pravo i jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Program EU-a za rodnu ravnopravnost temelji se na temeljnim ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, u kojoj se navodi da se ravnopravnost žena i muškaraca mora osigurati u svim područjima.

U Strategiji za razdoblje 2020. 2025. uvedene su važne zakonodavne inicijative usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti u EU-u. Planom za prava žena ponovno je potvrđena predanost Europske komisije rodnoj ravnopravnosti predstavljanjem dugoročne vizije napretka i pozivanjem drugih aktera da podrže njezine ciljeve. Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova i rezultati godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti naglašavaju stalnu potrebu za djelovanjem kako bi se postigla rodna ravnopravnost.

Europska komisija i dalje je posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvaruje na svim razinama.

Izvor: Europska komisija, 6.3.2026.

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka,  Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije upućuje iskrene čestitke svim ženama te koristi ovu PRIGODU za  informiracije o novim EU pozivima Europske komisije, sveukupne vrijednosti 23 milijuna EUR, usmjerenima na jačanje ravnopravnosti spolova, osnaživanje žena i stvaranje pravednijeg društva.

Prijave se podnose putem sustava EU Funding and Tenders Portala, a cjelokupni tekst Poziva dostavljamo u nastavku.

Informirati i educirati građane o temeljnim vrijednostima Europske unije, s posebnim fokusom na konkretne dobrobiti članstva Republike Hrvatske te brojne mogućnosti koje su na raspolaganju lokalnoj zajednici, ključni je cilj novog centra EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije.

Uoči početka rada Centra, u sjedištu Primorsko-goranske županije održan je radni sastanak na kojem su sudjelovali župan Ivica Lukanović, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan,  Viša savjetnica za protokol i međunarodnu suradnju Ana Štefančić Modrić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ – PRIGODA, Vedran Kružić, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa, Srđan Kerčević, te voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević u pratnji zamjenice Andree Čović Vidović ujedno i voditeljice Odjela za medije Predstavništva te Dijane Kuzman Staudinger, koordinatorice za partnerstva i mreže u Predstavništvu.

Centar je dio široke europske mreže informacijskih centara i djeluje kao „produžena ruka“ Europske komisije na terenu. Kao jedan od deset takvih centara u Hrvatskoj, osiguravat će izravnu komunikaciju s lokalnom zajednicom, približiti Uniju građanima te poticati njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima. Sveukupno na području cijelog EU-a djeluje 408 centara, od čega 85 novoosnovanih, a Europe Direct Primorsko-goranske županije kao iznimno visoko ocijenjen projekt od strane Europske komisije, postao je dijelom te važne informacijske mreže Europske unije.

Župan Ivica Lukanović istaknuo je važnost sinergije između regionalnih strategija i razvojnih politika, naglasivši kako su ključni prioriteti Primorsko-goranske županije već duboko usklađeni s postavljenim ciljevima socijalne uključenosti, energetske učinkovitosti i ruralnog razvoja.

„Odlučili smo napraviti ozbiljan iskorak kako bismo zadovoljili potrebe starije populacije, kroz širenje kapaciteta domova za starije, odnosno institucionalne i sve važnije izvaninstitucionalne oblike skrbi”, poručio je Lukanović. Uz socijalnu osjetljivost, istaknuo je energetsku učinkovitost koja ostaje među ključnim prioritetima županijske uprave. Također, župan se dotaknuo važnosti ravnomjernog razvoja, s posebnim fokusom na ruralna područja. „Naši napori u obnovi poljoprivredne proizvodnje, kako na otocima tako i u kontinentalnim ruralnim prostorima, u potpunosti se preklapaju s politikama koje se žele promovirati. Tu neće biti teško uskladiti aktivnosti jer su naši investicijski napori već usmjereni prema tim ciljevima”, istaknuo je župan.

Projekt samostalno provodi Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ – PRIGODA, a njegova nadležnost obuhvaća područje Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. „Velik dio aktivnosti provodit će se diljem naše županije, a ne samo u Rijeci. Poseban fokus bit će na otocima i na neposrednom kontaktu s ljudima u Gorskom kotaru. Želja nam je da se svi zajedno što bolje pripremimo kako bismo u sljedećoj financijskoj perspektivi maksimalno iskoristili mogućnosti koje pružaju europski fondovi, ali i radili na promicanju temeljnih vrijednosti moderne Europe,“ kazao je ravnatelj agencije PRIGODA, Vedran Kružić.

Sjedište centra bit će smješteno na frekventnoj lokaciji u novouređenoj Gradskoj knjižnici Rijeka, dok će se značajan dio programa odvijati i u Delnicama u prostoru Gradske knjižnice Janet Majnarich. Također, planirane su brojne radionice i kontakti na fakultetima i u školama, čime se fokus djelovanja usmjerava na djecu i mlade.

„Iznimno nam je drago što po prvi puta imamo Europe Direct centar i na razini županije, a koji će djelovati i u Delnicama. On će biti naš ključni partner u promociji politika i komunikacijskih aktivnosti, s ciljem približavanja Europske unije građanima ovog područja. Veselimo se brojnim aktivnostima i temama koje je centar predložio, one nas povezuju i izrazito su aktualne. To su pitanja od vitalne važnosti za naše sugrađane, od kvalitete života i sigurnosti do konkurentnosti te svega onoga što okupira građane Europe i našeg kraja”, istaknula je voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević.

Europe Direct centar dodatno će ojačati povezanost PGŽ s institucijama EU-a te povećati vidljivost Županije na nacionalnoj i europskoj razini. Kroz intenzivnu suradnju s Predstavništvom Europske komisije i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Županija se pozicionira kao snažno regionalno središte za EU informacije i inicijative. Osim na internetskim stranicama, rad Europe Direct Primorsko-goranske županije građani će moći pratiti i putem adrese e-pošte: eudirectpgz@prigoda.hr,   Facebook stranice Europe Direct Primorsko-goranske županije te Instagram profila @eudirect.pgz!

Sve usluge novoga centra besplatne su za sve uključene građane. Međutim, Europe Direct Primorsko-goranske županije ne može nuditi pravne savjete niti tumačiti zakonodavstvo EU-a. Za više informacija o centrima u državama članicama EU-a, uključujući Hrvatsku, dostupna je zasebna internetska stranica Europske unije, ovdje.

Za provedbu projekta, koji će trajati od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030. godine, osiguran je proračun od 195.000,00 eura. Glavninu iznosa od 185.000,00 eura čine bespovratna sredstva Europske unije, dok će Primorsko-goranska županija sudjelovati s iznosom od 10.000 eura.

Među 10 pozitivno ocijenjenih prijava jest i ona Riječke razvojne agencije PORIN, koji nastavlja s radom centra Europe Direct Rijeka uspostavljen još 2021. godine, jednog od svega nekoliko centara koji je produžio svoj mandat i u novom razbolju.  Tom prigodom održan je sastanak i Gradonačelnicom Grada Rijeke, Ivom Rinčić. Namjera Predstavništva Europske komisije jest da PORIN osigura djelovanje i informiranje u lokalnom , a PRIGODA s novoosnovanim centrom EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije u regionalnom kontekstu, a sve u cilju jačanja informiranosti i proaktivnosti naše regije u europskim procesima.

U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, organiziran je dvodnevni radni posjet lokalnih i regionalnih novinara Bruxellesu s ciljem približavanja europskih politika široj društvenoj zajednici. Poseban naglasak stavljen je na ulogu lokalnih medija u povezivanju europskih odluka s potrebama građana na terenu.

Cijeli izvještaj s posjeta institucijama pročitajte  na poveznici: https://rgk.hr/predstavnistvo-europske-komisije-u-hrvatskoj-organiziralo-radni-posjet-lokalnih-novinara-bruxellesu/ 

Europska komisija otvorila je prijave za 10. izdanje programa Youth4Regions, vodećeg programa osmišljenog za potporu budućim novinarima. Odabrani sudionici provest će tjedan od 10. do 16. listopada 2026. u Bruxellesu te ga iskoristiti za stručno osposobljavanje, stjecanje praktičnog iskustva u redakcijama i ekskluzivan pristup institucijama EU-a i vodećim medijskim organizacijama. Prijave se zaprimaju do 7. srpnja 2026. na internetskoj stranici programa.

Za ovogodišnji program prihvaćaju se prijave u četiri formata: pisano reportažno novinarstvo, videoreporterstvo, audioreporterstvo i fotoreporterstvo. Youth4Regions otvoren je studentima i novinarima početnicima iz država članica EU-a, susjednih zemalja i zemalja kandidatkinja, a nudi jedinstvenu priliku za razvoj vještina, izgradnju profesionalnih mreža i stjecanje uvida iz prve ruke u izvješćivanje o europskim poslovima. Od pokretanja programa 2017. tu je potporu iskoristilo 300 mladih novinara.

Sudionici će imati priliku natjecati se i za uglednu nagradu Megalizzi – Niedzielski, kojom se odaje priznanje iznimnim mladim novinarima. Nagrada će se dodijeliti 14. listopada 2026. Dobitnici će biti imenovani korespondentima za koheziju 2027. te će sudjelovati u dvotjednom terenskom zadatku, tijekom kojega će s terena izvješćivati o projektima kohezijske politike i njihovu utjecaju na živote građana u državama članicama EU-a.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/pokrenut-natjecaj-youth4regions-2026-za-buduce-novinare-2026-04-08_hr 

Europska komisija danas je donijela prvu Strategiju za međugeneracijsku pravednost kako bi potaknula dugoročno promišljanje prilikom oblikovanja politika EU-a i kako bi se veća važnost pridavala stajalištima i brigama mladih. Opći je cilj EU-a osigurati da se trenutačne odluke donose imajući na umu budućnost, uz osiguravanje pravedne ravnoteže koristi i opterećenja za sve generacije.

Strategija je usklađena s globalnim radom na oblikovanju dugoročnog pristupa planiranju i politikama, kao što je Deklaracija UN-a o budućim generacijama. Temelji se na konceptu „međugeneracijskog ugovora”, u čijoj su osnovi tri načela:

• pravedno oblikovanje politika uz primjenu „provjere učinka politika EU-a na mlade” i alata za predviđanje
• pravedne mogućnosti, kako bi se umanjio rizik od diskriminacije na temelju dobi
• pravedna mjesta, kako vaša budućnost ne bi ovisila o tome u kojoj ste regiji rođeni.

Primjenjuje se dugoročna perspektiva i razmatra kako složeni problemi, kao što su, među ostalim, demografske promjene, geopolitičke promjene, promjene na tržištu rada, klimatske promjene, digitalizacija i umjetna inteligencija, utječu i na sadašnje i na buduće generacije. U strategiji se prepoznaje da takvi problemi ukazuju na opseg tog pitanja i važnost njegova hitnog rješavanja.

Kako bi se postigao taj cilj, u strategiji se utvrđuje niz mjera, uključujući:

• indeks međugeneracijske pravednosti za utvrđivanje mogućnosti i nedostataka, pribavljanje informacija za donošenje odluka o politikama i povećanje pravednosti među generacijama
• višejezični paket za oblikovanje politika usmjerenih na budućnost kao potpora većem uzimanju budućnosti u obzir u javnim upravama svih država članica EU-a
• organiziranje demografskog foruma za analizu demografskih kretanja
• inicijativa „Glasovi budućnosti”, koja će se pokrenuti u partnerstvu s Odborom regija i u okviru koje će lokalne i regionalne vlasti moći oblikovati budućnost svojih regija.

Strategija pruža i zajednički smjer za razne inicijative EU-a koje već doprinose međugeneracijskoj pravednosti, što dodatno ukazuje na njezinu međusektorsku prirodu. Prednost se daje konkurentnosti i promicanju snažnog europskog društvenog modela. Strategija pomaže i u uključivanju pitanja međugeneracijske pravednosti u sva područja politika, od uključivog obrazovanja i priuštivog stanovanja do snažnih sustava skrbi i okolišne pravde.

Na globalnoj razini EU i njegove države članice podržali su UN-ov Pakt za budućnost i Deklaraciju o budućim generacijama, u kojima se ističe važnost multilateralizma i promicanja međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Izvješće o napretku, planirano početkom 2028., doprinijet će procesu UN-a za buduće generacije.

Kontekst

U političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. predsjednica Komisije von der Leyen priopćila je da Europska unija mora osigurati „da današnje odluke ne naštete budućim generacijama i da se poveća solidarnost i angažman među ljudima različitih dobnih skupina.” Stoga je odgovornost za taj rad dodijeljena povjereniku Micallefu, koji je zadužen za pripremu „Strategije za međugeneracijsku pravednost kako bi se utvrdilo na koje načine možemo poboljšati međugeneracijsku komunikaciju i osigurati da se interesi sadašnjih i budućih generacija uzimaju u obzir u svim našim politikama i zakonodavnim postupcima.”

Strategija za međugeneracijsku pravednost razvijena je na temelju istraživanja i sudjelovanja, uz oslanjanje na dokaze i metode laboratorija za politike EU-a Zajedničkog istraživačkog centra i europskog panela građana i građanki. Na tom se panelu okupilo 150 nasumično odabranih građana iz svih 27 država članica EU-a, koji su dali 24 preporuke o poticanju međugeneracijske pravednosti. Europski paneli građana i građanki jedan su od mehanizama EU-a za potporu dijalogu unutar različitih generacija i među njima.  Među drugim su primjerima dijalog EU-a s mladima i Platforma EU-a za sudjelovanje djece.

U rujnu 2024. svjetski čelnici donijeli su Pakt za budućnost i Deklaraciju UN-a o budućim generacijama.

Izvor: Priopćenje Europske komisije, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_535